Kravata u umjetnosti

Jim Dine: Kada prava kravata uđe u sliku

Kako svakodnevni odjevni predmet prelazi granicu između slike, stvari i osobnog znaka.

Početkom 1960-ih Jim Dine nije samo slikao kravate. Pričvršćivao ih je na platno, ponavljao u crtežima i grafikama te o njima govorio kao o simbolima koji mu se vraćaju iz sjećanja. Kod njega kravata istodobno ostaje predmet i postaje osobni znak.

Godine 1961. Jim Dine napravio je djelo pod jednostavnim naslovom Orange Tie.

Na maleno platno naslikao je narančastu površinu i na nju pričvrstio – kravatu.

Ne njezinu sliku.

Stvarnu kravatu.

Granica između predmeta i njegova prikaza time postaje neobično tanka. Ono što je moglo biti naslikano sada fizički ulazi u umjetničko djelo. Tkanina ima vlastitu težinu, pregib i površinu. Kravata više nije samo motiv koji gledamo. Ona je materijal od kojega je djelo napravljeno.

Dine će se upravo 1961. i 1962. kravati vraćati iznova.

Pet pravih kravata

Možda je najupečatljiviji primjer Five Silver Ties iz 1962.

Na srebrnastoj površini nalazi se pet kravata. Dine ih nije iluzionistički naslikao: riječ je o stvarnim kravatama pričvršćenima na platno i prekrivenima uljem i aluminijskom bojom.

Njihova mekoća ostaje vidljiva u pregibima tkanine, ali metalizirana površina daje im gotovo čvrst, skulpturalan izgled.

Pred nama je istodobno slika i predmet.

Kravate pripadaju svakodnevnom svijetu odijevanja, ali više se ne mogu upotrijebiti na način za koji su napravljene. Čvorovi su već oblikovani, tkanina je pričvršćena, a njihov je novi prostor površina umjetničkog djela.

Dine na taj način ne skriva što predmet jest. Naprotiv. Kravata ostaje potpuno prepoznatljiva.

Promijenjeno je samo mjesto na kojemu je susrećemo.

Kravata koja se vraća

Zašto upravo kravata?

Odgovor koji je Dine dao početkom 1962. možda je zanimljiviji od svake naknadne interpretacije.

Govoreći o kravatama u svojim djelima opisao ih je kao “zapamćene simbole koji su važni zato što se vraćaju”.

Dodao je i neobičan detalj: prije toga pisao je pjesme u obliku kravata.

Kravata zato kod Dinea nije samo praktičan primjer svakodnevnog predmeta koji se može premjestiti iz života u umjetnost. Ona pripada njegovu osobnom vizualnom rječniku.

To je važno jer su se njegovi rani radovi često promatrali u blizini pop-arta, svijeta koji je u umjetnost unosio robu, reklame i poznate predmete svakodnevice.

Kod Dinea predmet, međutim, nije nužno anoniman. Može biti trag iskustva.

Metropolitan Museum of Art upravo kravate, ogrtače, slikarske palete i alate navodi među predmetima kojima je Dine tijekom karijere unosio autobiografsku prisutnost u svoje radove.

Čovjek ne mora biti prikazan da bi bio prisutan. Ponekad je dovoljan njegov predmet.

Jedna kravata, mnogo načina

Koliko je Dinea početkom šezdesetih zaokupljao taj motiv vidi se već iz naslova njegovih djela:

Tie. Orange Tie. Flesh Tie. Halloween Tie. Informal Copper Tie. Little Black Tie in a Copper Space. The Universal Tie. Tie Parts.

Naslovi gotovo tvrdoglavo ponavljaju isti predmet. Ali sama djela nisu ista.

U Tie iz 1961., danas u Metropolitan Museumu, kravata je izrađena voštanom bojicom i grafitom na izrezanim komadima papira.

U The Universal Tie, koju čuva Museum of Modern Art u New Yorku, njezina je duga silueta izvedena suhom iglom i naknadno obojena akvarelom.

U Orange Tie prava kravata pričvršćena je na platno.

U velikom djelu Tie Parts iz iste godine dijelovi kravate uronjeni su u slikanu površinu.

A u The Composer’s Yellow Tie, danas u Museo Reina Sofía u Madridu, Dine kombinira akril na drvu i platnu sa stvarnim kravatama od svile i nubuka.

Nije, dakle, pronašao jedan način prikazivanja kravate.

Istraživao je koliko različitih života isti predmet može imati unutar umjetničkog djela.

Koristan predmet

Jedan od najšarmantnijih primjera krije se u portfoliju iz 1961. neobično dugog naslova: These Are Ten Useful Objects Which No One Should Be Without When Traveling.

Deset korisnih predmeta bez kojih, prema naslovu, nitko ne bi trebao putovati.

Među njima je i kravata.

Dine ju prikazuje vrlo jednostavno: široka je, prugasta i intenzivno obojena. Gotovo izgleda kao da je izvađena iz ormara ili putnog kovčega.

U tom je radu humor teško odvojiti od ozbiljnosti.

Kravata je doista predmet svakodnevice. Može se spakirati, nositi, zavezati i skinuti.

Ali sada pripada muzejskoj zbirci.

Nešto potpuno obično promijenilo je kontekst, a da pritom nije moralo promijeniti vlastiti oblik.

Između slike i stvari

U tome možda leži posebnost Dineovih kravata.

On ih ne skriva iza simbola niti im oduzima prepoznatljivost.

Kada upotrebljava stvarnu kravatu, ona ostaje kravata.

Kada je crta, još uvijek jasno prepoznajemo njezinu siluetu.

Kada je ponavlja, predmet ne nestaje u apstrakciji.

Ali svaki put kada prijeđe iz ormara na papir ili platno mijenja se način na koji ga gledamo.

Predmet koji je inače vezan uz tijelo sada postoji sam.

Onaj koji je napravljen da bude nošen postaje nešto što se promatra.

A ono što se činilo toliko poznatim da ga gotovo više ne primjećujemo dobiva novu prisutnost.

Jim Dine nije morao izmisliti novi oblik.

Bila mu je dovoljna kravata.

Ne propustite najnovije vijesti i korisne savjete! Prijavite se na naš newsletter i primajte ekskluzivne sadržaje izravno u svoj inbox.

Prijavom prihvaćate naše Uvjete korištenja (uključujući odricanje od zajedničkih tužbi i odredbe o arbitraži) te potvrđujete da ste upoznati s našom Politikom privatnosti.

PROČITAJ VIŠE

Znak pripadanja
Kako su boje, pruge i uzorci na kravati postali diskretan jezik zajedničkog identiteta.
Kravata u umjetnosti
Kako ponavljanje istog oblika pretvara kravatu u ritam boja, uzoraka i razlika
Kravata u umjetnosti
Kako kravata ostaje jedan od rijetkih sigurnih znakova identiteta dok se lice u Baconovim portretima gubi u tami
Kravata u umjetnosti
Kako svakodnevni odjevni predmet prelazi granicu između slike, stvari i osobnog znaka.

NAJPOPULARNIJE

Proporcija i sklad
O blagoj nepravilnosti, proporciji i tragu ruke koji dobro vezanoj kravati daju karakter.
Čvorovi kravate
Kako je pokušaj oponašanja stila vojvode od Windsora stvorio jedan od najpoznatijih čvorova kravate.
Kravata u umjetnosti
Kako ponavljanje istog oblika pretvara kravatu u ritam boja, uzoraka i razlika
Tragovi u umjetnosti
Dokumentarni film „Kravata!“ (1998.)
Kultura forme
O uspravnosti kao estetskom i unutarnjem stavu
Tragovi u umjetnosti
Kravata kao skulptura pokreta – Frankfurtov Inverted Collar & Tie
Misaoni osvrt
Kravata kao osobna liturgija svakodnevice
Europski tragovi kravate
Zadarski inventari i odijevanje na hrvatski način