Na istočnoj obali Jadrana, u gradovima i utvrdama pod mletačkom zastavom, marama nije bila samo komad tkanine nego znak pripadnosti. Vojnici iz Dalmacije i Boke, poznati kao „Oltramarini”, nosili su je oko vrata u vrijeme kada francuski dvor tek počinje usvajati riječ cravate. Mletačke uredbe iz druge polovice 17. stoljeća potvrđuju ovaj detalj, propisujući fazzoletto – maramu ili kravatu oko vrata – kao obvezni dio uniforme za prekomorske vojnike, dok regularne mletačke postrojbe takvu odredbu nemaju.
No marama nije nastala u tom trenutku; ona je u različitim oblicima bila prisutna stoljećima ranije u životu pomoraca, konjanika i vojnika. Na prijelazu između Istoka i Zapada, Dalmacija je bila raskrižje trgovačkih ruta, vojski i kultura. U venecijanskim garnizonima od Zadra do Kotora Oltramarini su bili ambasadori jednog stila prije nego što se stil tako zvao. Njihova marama, vezana na način koji podsjeća na kravatu, postaje vizualna oznaka koju će stranci ponijeti sa sobom.
Dok se u Parizu tek pojavljuju prvi modni traktati koji spominju cravate i dok dvorski kroničari bilježe kravate na vratovima francuskih velikaša, na istočnoj obali Jadrana taj je detalj već bio dio svakodnevice. Hrvatski vojnici nisu samo „donijeli” kravatu, nego su je već živjeli. Mletačke uredbe i putopisi svjedoče da se stil oblikovao u garnizonima, gradovima i lukama – mjestima intenzivnih kontakata – a ne samo na dvorovima.
Marama Oltramarina bila je znak službe, ali i podsjetnik da se moda ne rađa samo u prijestolnicama. Dok je francuski dvor tek učio riječ cravate, dalmatinski vojnici već su je nosili – i nosili s autoritetom.
Reference:
- Archivio di Stato di Venezia, Provveditori da Terra e da Mar, „Ordini Generali delle Milizie Oltremarine” (1670–1680).
- Lovorka Čoralić: „Mletački oltramarini – prekomorske postrojbe u mletačkoj vojsci”, Historijski zbornik 63 (2010).
- Jean-François Regnard: Voyages et aventures (1680-ih).
