Etimologija I Značenje Kravate

Termin “tie” (kravata) razvio se u engleskome jeziku iz izraza “to tie a cravat” (zavezati kravatu), a zapravo predstavlja jedan od načina vezivanja ovog odjevnog predmeta oko vrata, koji potiče od originalne kravate. Riječ “cravat” potiče od francuskog termina “cravate” – “Croat” budući da su Hrvati bili ti koji su popularizirali modu nošenja rupca svezanoga oko vrata.

Enciclopedia Britannica uz imenicu cravat navodi da je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datiraju sa 1656. godinom. Diderot-D’ Alambertova enciklopedija iz 1754. godine Hrvate povezuje s kravatom.

Kravata – rubac ili komad tkanine nošen oko vrata kao kravata

Usklađenost Kravate S Odijelom

Kravata je važan dodatak odijelu i treba biti, po sastavu materijala, uzorku i boji, skladno ukomponirana u našu garderobu. Ako nemamo mnogo kravata, dostatno je imati dvije jednobojne koje se mogu dobro kombinirati u svim prilikama. Važno je pripaziti da se na košulju s uzorkom, ili na odijelo s uzorkom veže jednobojna kravata, usklađena s bojom tih dijelova odjeće.

Primjerice, ne ide žuta, zelena i smeđa kravata na plavo odijelo, a slabo pristaje i na sivo, ali se smeđa i zelena mogu nositi na smeđe odijelo. Na jednobojno odijelo i jednobojnu košulju pristaje šarena kravata, pod uvjetom da je usklađena s bojom i uzorkom odijela. No, u svečanim prilikama, odnosno, uz svečana odijela, s prešarenim kravatama ne bi trebalo pretjerivati.

Važno pravilo kod upotrebe kravate: to je modni detalj koji, u principu, ne bi smio biti istovjetan boji odijela ili košulje. Poznavaoci odijevanja znaju kako će osvježiti svoj izgled samo jednostavnom promjenom kravate; sivo odijelo s jednobojnom košuljom na koju smo ujutro vezali crvenu kravatu, djelovat će posve drukčije poslijepodne s plavom kravatom.

Tablice koje Vam mogu pomoći pri odabiru različitih kolorističkih kombinacija:

 

 
Odijelo ili sako zelena kravata smeđa kravata siva kravata crna kravata bijela kravata crvena kravata plava kravata žuta kravata ljubičasta kravata bordo kravata
Tamnoplavo DA NE DA NE NE DA DA NE DA DA
Tamnozeleno DA NE DA NE NE NE DA DA NE NE
Smeđe DA DA NE NE NE NE NE DA NE NE
Sivo DA DA NE NE NE DA DA NE DA DA
Crno NE NE DA DA NE DA DA NE DA DA
Bijelo-bež DA DA NE NE NE DA DA NE DA DA

(više…)

Savjeti Iz Prošlosti

Iz knjige “Umijeće vezivanja kravate na sve poznate i uobičajene načine, u šesnaest lekcija”, Grof Della Galda, 1827. Upute o izboru kravata koje valja ponijeti na put: Čovjek koji putuje ne bi trebao krenuti na put bez kovčežića u koji će složiti zbirku kravata.

Kovčežić s nekoliko pretinaca mora sadržavati:

1. Najmanje tucet bijelih, jednobojnih kravata.
2. Jednako toliko bijelih kravata s kockama, prugama ili točkicama.
3. Tucet kravata u boji.
4. Tucet jednobojnih ili raznobojnih rupčića.
5. Najmanje tri tuceta ovratnika za košulje.
6. Dva lažna ovratnika.
7. Dvije kravate od crne svile.
8. Malo glačalo.

Psihologija O Kravati

Klinička psihologija (metoda crteža) – i psihologija je proučavala kravatu kao jedinstven modni fenomen. Ovdje su samo neka zanimljiva opažanja.

Nošenje samo jednog tipa kravate:

– prugasti uzorci odaju snažnu volju i težnju za moći.
– zelene kravate odaju konzervativne osobe.
– točkasti uzorci nose osobe koje žele svima ugoditi.
– preupadljive kravate svjedoče o ekscentričnosti.
– crne kravate govore o zatvorenosti osobe.

Materijali Koji Idu Zajedno

Odabir dnevnih kravata često uključuje odabir materijala koji će se nositi zajedno. Postoje osnovna pravila kojih se treba pridržavati kako bi izbor bio lakši. Na primjer, pošto nije moguće da vrijeme bude istovremeno sparno i hladno, ne postoji razlog zbog kojeg bi se nosila vunena kravata sa lanenim odijelom i obrnuto.

Jedna od početnih briga treba biti harmonija između teksture i tkanja. Pokušajte ne nositi kravatu od glatkog kepera, satena ili svile sa odijelom od grube vune ili pamuka. Dobro pravilo je da bi kravata trebala uvjetovati tkanje sakoa ili košulje. Kravata od ripsa pristajala bi sakou od kepera budući da oboje imaju fino tkanje. Vunena kravata sigurno ide na prsluk od tvida, ali nemojte previdjeti vuneno tkanje sa izraženom teksturom. U konačnici materijal kravate mora odgovarati prilici. Svila bogatog tkanja prikladnija je za večernju odjeću nego za dan u uredu.

Usklađivanje kravate sa košuljom ili sakoom može biti varljivo. Prvo pravilo je da elementi ne smiju biti ni preslični ni prerazličiti kako ne bi isključivali jedan drugoga. Odvažna moda kombiniranja pruga na pruge može biti uspješna, dok god je osigurana razlika barem u širini pruga. Motivi se mogu sukobljavati u smislu oblika ili veličine. Stavljanje složenih, gusto raspoređenih i asimetričnih pruga jedne na druge može biti problem. No ne postoji pravilo protiv kombiniranja točkastog uzorka i pruga, dok god njihova veličina ide dobro zajedno. Najsigurniji test je provjeriti da li točke na kravati stanu između pruga na košulji . Uglavnom što je sličnija veličina motiva između košulje, kravate i sakoa, postiže se usklađeniji dojam. Motivi se mogu i sukobiti zbog teme koju predstavljaju. Kravata sa npr. motivima lova ne bi se trebala kombinirati sa prugastim klasičnim odijelom. Jednako tako, moderna, klasična, točkasta ili svilena kravata izgleda smiješno u kombinaciji sa odijelom od tvida.

Iz knjige ( Mala knjiga o kravatama, Francoise Chaille, Flammarion,1999.)

Stil, Strogost I Mašta U Garderobi Jednog Muškarca

Garderoba je riječ francuskog porijekla; garde(sačuvati) i robe (odjeća).Ona čuva ne samo naše odjevne predmete, nego i naše tajne, misterije, te neprekidne igre naše osobnosti.Dobra garderoba, odnosno skup odjevnih predmeta i modnih dodataka koji se međusobno mogu kombinirati, nastaje onog trenutka kada se pojavi jasna vizija izgleda koji želite postići.

Od tog trenutka nadalje ta se slika mora usmjeriti tako da svaka nova akvizicija, kao što bi se reklo za umjetničko djelo u nekoj kolekciji, ima preciznu povezanost s redom sveukupne cjeline, ali funkciju koja će biti više no samo zadovoljavanje običnog hira. Odjevni predmet koji želite nabaviti mora biti stavljen u kontekst s ostalim odjevnim predmetima koje već posjedujete.

Dobra garderoba, kao i dobra biblioteka, počinje se polako definirati, i tek nakon niza godina može se smatrati da se oblikuje. Tek na ovoj točki, u pomno odabranim ormarima te sa velikom brigom, odjeća počinje stariti, to jest poboljšavati se.Vrijeme je jedino koje može prosuditi o nekoj odjeći, izvan besmislenih trendova određenog trenutka. Tkanine dakle strogo moraju biti izrađene od prirodnih materijala: vune, lana, svile ili pamuka. Da zaključimo – prisjetimo se da se filozofski stav kolekcionara može uspješno primijeniti i na onima koji ne posjeduju više od tri odijela i dvadeset kravata. Nije nužno biti milijarder da biste se dobro oblačili, ali vrlo je važno brinuti se za vlastitu garderobu kao za osnovno dobro koje nas mora pratiti kroz vrijeme, čak i kroz čitav životni vijek.

Znate Li Vezati Kravatu?

Prikazat ćemo Vam najvažnije i najčešće korištene čvorove za vezanje kravate. Kasnije ćemo prijeći na zamršenije i rjeđe čvorove kojima se služe samo najveći majstori vezanja kravate.

Osobito vam preporučujemo tzv. pojačani čvor. Njime kravata oblikuje bujan i uočljiv čvor koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

A ovo su čvorovi koje ćemo za početak naučiti:

KNEZ BORNA

KNEZ BORNA POJAČANI

KRALJ TOMISLAV

KRALJ TOMISLAV POJAČANI

Znate Li Vezati Rubac?

DOBRO JE ZNATI

Znate li vezati rubac?

JANA

DORA

KRALJICA JELENA

MORANA

KATARINA ZRINSKI

Dijete I Kravata

U Dubrovniku je u ljeto 2006. godine svezan „najmanji čvor najveće kravate“ – tim je činom okončan projekt koji je pod naslovom Kravata oko Hrvatske simbolički povezao hrvatske regije, njihove zemljopisne i kulturne različitosti u cjelinu. Međutim, projekt je – nazvan na američkom CBS-u najvećim umjetničkim djelom na svijetu – istakao ne samo identitet naše zemlje i predstavio je kao „domovinu kravate“, nego je nastojao uspostaviti „bliskost s ljudima susjednih država“.

Odluka da dvomjesečni performans – na temelju ideje M

Projekt Kravata u odgoju i obrazovanju djece i mladeži, autora Marijana Bušića, elaboriran je u pismu upućenom predsjedniku Republike Franji Tuđmanu 1995. godine. Projekt je dio šireg projekta Hrvatska – domovina kravate, koji je Marijan Bušić pokrenuo 1990. godine. Neprofitna ustanova Academia Cravatica (AC) dosad je ostvarila više projekata koji promiču kravatu u odgoju i obrazovanju djece i mladeži ( slikovnica Priča o kravati – 2001., izložba dječjih likovnih radova na temu kravate u Anglo – američkoj igraonici u Zagrebu – 2001; slikovnica Kravata Velog Jože i video – spot Balun – 2003.).

Projekt Kravata u odgoju i obrazovanju djece i mladeži obuhvatit će djecu predškolske dobi, osnovnoškolce, srednjoškolce i studente. U njemu će se analizirati uloga kravate, kao specifičnog medija komunikacije i simbola hrvatske prepoznatljivosti u svijetu, u sustavu odgoja i obrazovanja. U sklopu Projekta predviđena je i znanstvena ( psihološko – pedagoška ) valorizacija uloge i rezultata odgoja za kravatu kod djece i mladeži. Dječji vrtić Šumska jagoda uklopio je projekt Kravata i predškolsko dijete u svoj širi projekt Djeca – čuvari djedovine. Projekt se izvodi iz temeljnog ljudskog prava djeteta na razvijanje svijesti o sebi, osobnosti, različitosti od drugih.

Iz tog se prava izvodi i pravo djeteta na zavičajni i nacionalni identitet. U tom procesu važnu ulogu ima i kravata kao univerzalni simbol svečanosti i uspješnosti, dostojanstva i uljudnosti, a istovremeno predstavlja epohalni hrvatski doprinos i najprepoznatljiviji znak imidža Hrvatske u svijetu. Taj proces odgoja za identitet, s naglaskom na kreativnost, interese i ideje djece, uključuje također i odgoj za prepoznavanje i poštivanje drugih osoba, kao i kulturnih identiteta drugih naroda.

arijana Bušića i u provedbi neprofitne ustanove Academiae Cravaticae – započne i završi u Dubrovniku oslanja se na nekoliko važnih momenata. Analogija čvora kao ključne točke s mjestom najveće važnosti opravdana je; promotrimo li u povijesnoj dijakroniji, Dubrovnik se u usporedbi s ostalim hrvatskim gradovima pokazuje upravo takvim; nimalo slučajno da su ga Ilirci, narodni preporoditelji, u 19. stoljeću prozvali hrvatskom Atenom, ilirskim Parnasom. Doista, u mnogočemu Dubrovnik prednjači ne samo u hrvatskom, nego dapače u svjetskom kontekstu; prva karantena nastala je tu 1377., prvi je ukinuo ropstvo još 1416., pomorski zakon o osiguranju iz 1568. najstariji je takav zakon na svijetu, itd.

Ali iznad svega toga, Dubrovnik je bez premca u obrani svoga, svoje vlastitosti; nad ulazom u tvrđavu Lovrijenac uklesano je: „Sloboda se ne prodaje ni za sva blaga ovoga svijeta“, Gundulićeve, pak, stihove: „O lijepa, o draga. o slatka Slobodo, dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do“ znaju svi pučkoškolci. Važnost zajednice otjelovljene u Republici, sloboda koju je ona jamčila, bila je iznad svih drugih vrijednosti. Međutim, Dubrovnik nikada nije bio zatvoren i samodostatan, nego je uvijek, kao „vladar mora“, bio povezan sa svijetom!

I u skromnosti su također, barem u doba samostalnosti, bili šampioni. Dubrovčani se nikad ničime nisu razbacivali. Poznato je da su im jela bila apostolski jednostavna za razliku od složenih kombinacija koje su osvojile renesansne trpeze bogatih zemalja. Po tom kriteriju bogatstva i Dubrovnik je mogao participirati u raskoši, ali ne! To bi bilo razmetanje, grijeh oholosti. Kao ni u jelu, tako si niti odjećom nisu razbacivali; usporedite je s onodobnom modom i zapazit ćete kako se dubrovačka odjeća odlikuje jednostavnošću, nevelikim urešivanjem, bez ikakve je ekstravagancije. Gotovo bismo, promatrajući iz suvremene perspektive na razne aspekte – od ustroja Republike preko arhitekture do svakodnevice – mogli reći da su stari Dubrovčani usvojili ekonomičnost i estetiku, a time i etiku, „malo je puno“.

Zaustavimo li se ovom prilikom na odjeći, zapaziti nam je kako ni kruti ovratnik, s brojnim pregibima i koji potrebuje velike količine tkanine, a kakav nose na zapadu Europe tijekom jeseni srednjeg vijeka i renesanse, u Dubrovniku ne nalazimo. Umjesto toga pojavljuje se nešto što možemo shvatiti kao prethodnicu kravate. Tu su i konkretni primjeri. Tako je napose zanimljivo što na portretu Ivana Gundulića, najvećega hrvatskog baroknog pjesnika, otkrivamo dugačak rubac (mogli bismo ga nazvati i vratnom maramom, odnosno šalom) omotan oko njegova vrata. Još je začudnije što identičan predmet nalazimo i na portretu Ilije Crijevića, dubrovačkog humanista koji je živio do 1520.; dakle, u renesansno doba. To su svakako elementi koji potvrđuju potrebu detaljnijeg istraživanja i upoznavanja s tom problematikom, a već dosadašnje ukazivanje Academiae Cravaticae na te, ranije nezapažene pojedinosti o, nazovimo to tako, pretpovijesti kravate – kada još nije dobila ime po kojemu je poznaje svijet – pobudilo je veliko zanimanje. S pričom o Gunduliću čiji se portret iz 1622. čuva u Kneževu dvoru, ali i o još nekoliko važnih osoba iz dubrovačke povijesti, povezanih u kontekstu s kravatom i s osobama iz drugih zemalja (Vlaho Bukovac sa Samsonom Foxom, Frano Supilo s Tomašom Masarykom), svaki posjetitelj Dubrovnika može se upoznati u Museum Concept Storeu, odnosno u muzejskome, integriranome dijelu Salona Croata.

Izrazita prisutnost rubaca na narodnim nošnjama u mnogim hrvatskim regijama zabilježena je također i na teritoriju Dubrovačke republike sredinom 19. stoljeća. Tako u Orebiću i Janjini na Pelješcu i muškarci vežu rupce oko vrata, dok u Konavlima, Dubrovačka Župa, samo žene nose rupce. I u kolendavanju, veoma živoj drevnoj tradiciji koja se postojano održava svake godine uoči Božića, nose se po nepisanom pravilu rupci i kravate.

Već je i sama simbolika kravate – kombinacija obveze obilježene čvorom i slobode u znaku neučvršćenoga vertikalnog dijela – dovoljna da je trajno povežemo s Republikom strogih i pravičnih zakona te Gradom koji tako ljubi Libertas da mu postaje sloganom koji ističe na svojoj zastavi. Ukoliko se, pak, ostvari projekt kojim će kravata opasati gradske zidine i produžiti se na morsku pučinu, ta bi realizacija globalne vidljivosti udarila trajni identitetski biljeg čemu će svakako pridonijeti i povijesno utemeljivanje prisutnosti kravate na dubrovačkome području.

Nikola Albaneže