Kravata, simbol elegancije i univerzalnog stila, duboko je ukorijenjena u hrvatskoj povijesti. Jedan od zanimljivijih dokaza hrvatskog podrijetla ovog modnog detalja dolazi iz povijesnog zemljovida Habsburške Monarhije iz 1697. godine, na kojem je dio današnjeg Slavonskog Broda označen nazivom “Cravatten Statt” .
Ovaj zemljovid, djelo nizozemskog kartografa Nikole Sparra de Bensdorfa, čuva se u Ratnom arhivu u Beču. Prikazuje raspored vojnih snaga Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu tijekom Protuturskog rata (10.–12. listopada 1697.). Točno u središtu današnjeg Trga Ivane Brlić Mažuranić i okolice u Slavonskom Brodu nalazi se spomenuti toponim.
Povezanost naziva i podrijetla kravate
Naziv “Cravatten Statt” izveden je iz staronjemačkog izraza “die Cravatten”, koji je označavao Hrvate. Ovaj toponim dodatno potvrđuje kako je naziv za kravatu (die Krawatte na njemačkom) i u njemačkom jeziku izveden iz etničkog imena Hrvat. Prema prof. Marijanu Bušiću i akademiku Petru Šimonoviću, ovakvi dokazi produbljuju razumijevanje hrvatskog doprinosa ne samo povijesti, već i svjetskoj kulturi.
Zemljovid kao povijesni artefakt
Posebnost ovog zemljovida leži u njegovoj preciznosti. Osim prikaza vojnih snaga i utvrda, on simbolički povezuje Slavoniju s pričom o kravati, čime pridonosi dokazima o hrvatskom podrijetlu ovog prepoznatljivog modnog dodatka.
Kravata nije samo dio odjevnog stila – ona je svjedok povijesti i simbol identiteta, a nazivi poput “Cravatten Statt” podsjećaju nas na duboku etimološku povezanost Hrvatske s ovim svjetski poznatim simbolom.