Vojnici Počasne satnije Kravat pukovnije i predstavnici grada Nova Gradiška u četvrtak, 14. siječnja velike crvene kravate vezali su na spomenike hrvatskih velikana i uglednika u gradu Nova Gradiška.
Nova Gradiška – grad koji od svoga osnutka 1748. njeguje urbanu kulturu – s razlogom se odlučila brendirati kravatom, budući da svilarska tradicija te tvornica s proizvodnjom kravata takvu odluku u potpunosti opravdavaju. Zanimljivo je napomenuti kako je svojim rođenjem i vizijom građenja identiteta Hrvatske kao domovine kravate, uz Novu Gradišku vezan i prof. Marijan Bušić, osnivač Academiae Cravaticae i autor brojnih kravatnih umetničkih projekata. Postavljanje kravata na spomenike u Novoj Gradiški održalo se prvi put u povijesti Nove Gradiške, a projekt je podržao je gradonačelnik Vinko Grgić koji je naveo da se Nova Gradiška na ovaj način priključila svjetskim i europskim gradovima u ovoj akciji promoviranja kravate kao hrvatskog brenda.
Inače, s početkom Nove godine, 2. siječnja 2020. ustanova Academia Cravatica u pratnji vojnika Kravat pukovnije postavila je velike crvene kravate na 55 zagrebačkih spomenika, uz poruku hrvatskoj i europskoj javnosti da je Zagreb – Prijestolnica kravate, a Hrvatska – Domovina kravate. Na Dan međunarodnog priznanja RH, 15. siječnja Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba, u pratnji vojnika Kravat pukovnije postavio je veliku crvenu kravatu i na spomenik prvome hrvatskom predsjedniku, dr. Franji Tuđmanu.
Ovom gestom, ustanova Academia Cravatica svečano obilježava šestomjesečno predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. Paralelno uz postavljanje crvenih kravata na spomenike hrvatskih velikana u gradu Zagrebu, u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, kravate se postavljaju i na spomenike širom glavnih gradova država članica Europske unije te na spomenik Miru ispred zgrade UN-a u New Yorku.
Budući da su ljudi u komunikacijskom i spoznajnom pogledu naglašeno simbolička bića, svaka snažna vizualna poruka stvara predodžbe koje se opet povezuju s drugim predodžbama. U našem konkretnom slučaju radi se o utvrđivanju hrvatskoga identiteta kao domovine kravate s jedne, te skupu vrijednosti koji se i inače tradicionalno i globalno veže uz kravatu – a čine ga otmjenost i uglađenost, čast i dostojanstvo, obveza i čestitost – s druge strane. Premda bi ta svojstva trebala kod svih biti prisutna, prvi par najizrazitije zastupa diplomacija, drugi izrijekom vojska, treći pak poslovni ljudi i poduzetnici. Sve se pobrojane oznake i vrijednosti spajaju te doprinose – barem na simboličkome planu – ukupnoj predodžbi Hrvatske kao zemlji kulture i civilizacijskih dosega iz koje je potekla kravata.
