21. lipnja 1667.
Među velikim kompozicijama na kojima je francuski slikar Henri Testelin (1616-1695.) predstavio važne događaje iz života kralja Luja XIV. nalazi se i slika čiji je naziv: Colbert Présente Á Luis XIV. Les membres De L’Academie Royale de Sciences. (Colbert predstavlja kralju Luju XIV. članove Kraljevske akademije znanosti).[1]
Međutim, zapravo je riječ o imaginarnoj sceni: Jean-Baptiste Colbert, prvi ministar francuske države i ministar financija, na dan ljetnoga solsticija (21. lipnja) 1667. predstavlja kralju Luju XIV. članove novoosnovane Akademije znanosti (prosinac 1666.). Prostor se otvara pogledom na Opservatorij koji se upravo te godine započeo graditi po projektu Claudea Perraulta. Osim znakovitog datuma, važna je i namjera: naime, radi se o instaliranju, na temelju astronomskih izračuna, nultog meridijana od strane Francuske.
Na reprezentativnoj se slici – dimenzija 348 (visina) x 590 (širina) cm, koja se i danas nalazi u Versaillesu – među prikazanim povijesnim osobama, kralj Luj XIV. i njegov brat Philippe izdvajaju po jednome detalju; naime, za razliku od svih ostalih sudionika koji su odjeveni po staroj modi s čipkastim ovratnikom (s iznimkom ipak Christiaana Huygensa), oni nose kravatu!
- svibnja 1667.
Preustroj „Hrvatske kraljevske Regimente“ (Régiment Royal Cravates), na čelu s Vivonneom[2] dovršen je mjesec dana ranije: 20. svibnja 1667.
Važno je znati što je prethodilo tom preustroju.
Hrvatima je nakon Bitke kod Rocroia (19. svibnja 1643.) – u kojoj su se osobito iskazali – pripala čast da dobiju svoju pukovniju pod nazivom „Régiment Royal Cravates“; ona je osnovana 13. kolovoza 1643. Zapovjednik je bio njemački grof Jean de Balthazard iz Rheinlanda koji je stupio u francusku službu kao i hrvatski vojnici. Nakon njega, zapovjednikom postaje 1. siječnja 1657. godine Comte de Vivonne. Pukovnija je u francuskoj vojsci bila visoko pozicionirana, a zanimljiv je podatak da su trojica od njenih prvih sedam zapovjednika postali maršalima francuske vojske.
Što je još prethodilo preustroju?
Luj XIV. poslao je 1664. austrijskom caru 6 000 vojnika kao pomoć u ratu protiv Osmanlija (Bitka kod Szentgotthárda). Nakon te pobjede francuski zapovjednici bili su u Čakovcu kod Nikole Zrinskog i razgovarali o mogućnosti popunjavanja francuske Hrvatske pukovnije novim vojnicima iz Hrvatske te o mogućoj suradnji. Kada su 1667. i posljednji kontingenti vojnika stigli u Pariz, moglo se ponovo preustrojiti (reorganizirati) pukovniju Régiment Royal Cravates. Čitav taj proces nije mogao teći bez znanja kralja, pa je opravdana pretpostavka da su on i Vivonne[3] blisko surađivali.
Izraz „Cravate“ je u doba o kojemu govorimo značio „Hrvat“, odnosno pridjev „hrvatski“, tako je i rubac (šal), odnosno komad tkanine koji su oko vrata nosili hrvatski vojnici nazvan po njima. Postoje indicije da je kravata nošena i prije, ali francuski ju je dvor ignorirao sve dok je živjela kraljeva majka Ana, Anne D’Autriche (španj. Ana de Austria), bivša habsburška princeza, koja je rođena u Španjolskoj. Kralj je promijenio modu tek po njezinoj smrti 1666. Dakle, može se pretpostaviti da je kravata već bila poznata, ali nije ušla u modu. Tek kada je Luj XIV., najslavniji vladar toga vremena, počeo nositi kravatu, ona je postala službena moda koju su ubrzo prihvatile i druge zemlje. U tom je smislu slika o kojoj govorimo[4] nadasve važna.
[1] Testelinove kompozicije su zatim izvedene kao tapiserije, ali – iz nepoznatog razloga – ne i ova o kojoj govorimo.
[2] izvor: Général Susane, Paris 1874, standardno djelo za francusku vojnu povijest
NA
[3] Louis Victor De Rochehcouart Comte Puis Duc de Vivonne (1636.-1688.) potječe iz poznate stare francuske obitelji. Već je njegov otac bio tzv. „Premier“ (prvi) Gentilhomme (Gentlemann) De La Chambre Du Roi (kraljevske komore), a kada je umro (1641.) funkciju preuzima sin Vivonne.
[4] Academia Cravatica naručila je kopiju fragmenta, konkretno središnjega dijela kompozicije:
