Nakon tri dana odlaganja izvedbe zbog loših vremenskih prilika, Marijan Bušić i suradnici uspješno su kreirali divovsku Kravatu u žitu. Usred 25 hektara žitnog polja, kod mjesta Davor blizu Nove Gradiške, žetvom se oblikovala Kravata površine 10 hektara, dužine 850 metara, širine oko 230 metara, zlatnožute boje zrelog žita.Žetva žita i oblikovanje Kravate počela je ujutro u 9 sati. Prvi, „ručni otkos“ izveo je autor projekta Marijan Bušić, a odmah mu se pridružila skupina slavonskih „snaša“ u narodnoj nošnji, žanjući srpom i vežući požnjeveno žito u snoplje. Ovo pravo ozračje žetve upotpunila je pjesmom skupina članova Folklornog društva „Antun Matija Reljković“ iz Davora, te nekoliko mladića – konjanika, u odorama hrvatskih vojnika iz 17. stoljeća. Jer, upravo je u 17. stoljeću nastala autentična povijesna priča o hrvatskim vojnicima, s čvorovanim rupcima u Parizu, koje su tada Francuzi, a potom i cijeli svijet nazvali kravatama.
Nakon simboličnog ručnog početka žetve, tri kombajna ponajprije su „obrubili“, označili obrise Kravate. Kravata u žitu, impresivna po veličini i jednostavnosti oblika, potpuno je oblikovana u 14 sati. Izvedba ove jedinstvene akcije, koja sa stajališta teorije umjetnosti spada u kategoriju landarta, čitavo vrijeme snimala se iz zraka helikopterima. Ovo događanje pratilo je pet hrvatskih TV postaja i veliki broj tiskovnih i radijskih medija, a putem sustava međunarodne TV razmjene vijest i sliku Kravate u žitu, te o Hrvatskoj – Domovini kravate, čut će i vidjeti milijarde ljudi. Među brojnim „znalcima slike“, koji snimaju i fotografiraju kadrove ovog iznimnog projekta, bio je prisutan i Ivo Pervan, jedan od hrvatskih doajena umjetničke fotografije.Tako je Marijan Bušić, nakon projekata Kravata oko Arene (2003.) i Kravata oko Hrvatske (2006.) – koji su u svjetskim razmjerima potvrdili kravatu kao medij s golemim simboličkim potencijalom – svoju intenzivnu komunikaciju sa svijetom nastavio novom kravatološkom kreacijom Kravata u žitu. Ovim landart djelom autor također predstavlja kravatu kao simbol hrvatskog i europskog identiteta, te globalni znak ljudskog dostojanstva, svečanosti, uspješnosti. Služeći se žitom, simbolom kruha, autor poziva na zajedništvo, pravednost i solidarnost među ljudima i narodima svih meridijana i paralela.Kravata u žitu ima i neka druga simbolička značenja i poruke. Kultiviranje zemlje u temeljima je općeljudske civilizacije. Obrada polja (agera) dovodi do agrikulture, a u prenesenu značenju svako područje čovjekova djelovanja jest polje. Tako i u likovnim umjetnostima govorimo o polju slike koje u landartu prerasta u doslovna polja na zemljinoj površini. Obratimo li pozornost na ono što se nanosi na polje, govorit ćemo o oblikovanju, bilo da je riječ o pigmentima boje ili o nečemu drugome. To drugo, u ovom slučaju, jest žito, elementarna namirnica koja je prehranila ljudski rod, nad kojom se prostire blagoslov hrane, vrijednost koju ne smijemo prestati osobito cijeniti i štovati. Kravata u žitu, obazriva prema prirodi, mogla bi se okarakterizirati kao ekološki osviještena akcija. Inače, na 10 hektara površine Kravate očekuje se urod od oko 50 tona žita. Marijan Bušić najavio je svoju novu kravatološku kreaciju „Kravata oko Panona“. Taj projekt simbolično će povezati deset panonskih zemalja na području bivšeg Panonskog mora.