Iako se do sada vjerovalo kako je francuski kralj Luj XIV na jednom portretu nastalom krajem 16. stoljeća prvi koji na nekoj slici nosi kravatu, odnosno rubac kao njezinu preteču, sada je očito da je najstariji portret sa nositeljem kravate ipak nastao u jednom hrvatskom gradu. Riječ je dakako o Dubrovniku. Naime, nedavno je otkriveno da slavni dubrovački pjesnik Ivan Dživo Gundulić na portretu iz 1622. godine koji se čuva u Kneževu dvoru, oko vrata nosi rubac koji se vezivao poput kravate. Ta spoznaja daje nove naglaske o liku dubrovačkog velikana Gundulića, ali nove činjenice ujedno rasvjetljuju još jednom i podrijetlo kravate.
Sve to zapravo znači da se u Dubrovniku kravata počela nositi čak 55 godina prije nego u Francuskoj, a sada za to postoji i konkretan dokaz. Iako je spomenuti Gundulićev portret godinama izložen u Kneževu dvoru, zanimljivo je kako se sve do sada nije uočilo da veliki pjesnik ne nosi obični rubac već upravo kravatu. «Dubrovnik je jedan od najvećih hrvatskih brandova, jednako kao i kravata, a ovim otkrićem ta se dva branda još više nadopunjuju», istaknula je među ostalim na konferenciji za novinare priređenoj u atriju dubrovačke palače Sponza povodom tog otkrića, Mirta Hansal iz Odnosa s javnošću ustanove „Academia Cravatica». Osim toga, Dubrovnik i kravata su ujedno svaki za sebe i višestoljetna priča o slobodi.
Uz taj ekskluzivitet, u Dubrovniku je spomenuto kako je nedavno također otkriven i zemljovid iz 17. stoljeća koji se odnosi na područje Slavonskog Broda, a na kojemu je vidljivo da je jedna utvrda nazvana Cravatten Statt. «Zemljovid je izradio nizozemski kartograf Nikola Sparr de Bensdorf, a u nastojanju da zabilježi što precizniji raspored vojnih snaga Habsburške monarhije prema Osmanskom carstvu, kako konjice i pješaštva tako i zapovjednog mjesta u sklopu utvrde za razdoblje od 10. do 12. listopada 1697. godine, unio je i brojne toponime. Upisao je među ostalim i naziv utvrde ‘Cravatten Statt’. Taj je oblik u arhaičnom njemačkom jeziku označavao hrvatski grad dok ga danas nalazimo u više jezičnih varijanti kao naziv za kravatu. Iz svega je neosporno da kravata potječe od Hrvata», naglasio je u palači Sponza povjesničar umjetnosti i kustos Muzeja kravate u osnivanju, Nikola Albaneže.
No, tu svakako nije kraj novim povijesnim i drugim otkrićima i zanimljivostima vezanima uz podrijetlo kravate kao ni uvijek jedinstvenim projektima «Academie Cravatice» kao istinskog promicatelja branda ‘Croata’, zahvaljujući kojima kravata diljem svijeta postaje sve više prepoznatljiva kao jedan od najizvornijih hrvatskih brandova.
Renata Debeljak