U kolovozu 1875. zatekao se u Zagrebu i engleski putnik Arthur John Evans, arheolog (iskopavao i u Knososu na Kreti) čije je veliko djelo (od 435 stranica i s mnogim ilustracijama) Through Bosnia and the Herzegovina on Foot ... tiskano 1876. u Londonu. Na stranici 12 piše o svom posjetu Zagrebačkom muzeju, pa nakon što je vidio divne ogrtače, koje Hrvati zabace preko ramena, veli:
“Staro njemačko ime za Hrvat - R o t h m a n t e l ( c r v e n i o g r t a č i) - ne može se odnositi na čitav narod. Postoji i druga riječ koju je, kako se govori, stvorila hrvatska nošnja, sa očito još manje osnove. Možete uzaludno pretraživati tržišta tražeći nešto približno slično «kravati»”. Ova riječ proizašla od K r a b a t e n ili k r a v a t e n, i inače je poznata kao nizozemska riječ za Hrvate.
Međutim, ove visoke kragne hrvatskih ogrtača možda imaju svoju izvornu riječ, ali je karakteristično da je riječ prvobitno označavala zavoj oko okovratnika, zatim mjesto kragne i najposlije samu kragnu. Da je riječ stvarno uzeta od Hrvata imamo Menageov dokaz, a on je živio u doba njihova prvog dolaska u Francusku. On kaže:
‘Zove se kravata bijeli komad platna koji se omata oko vrata, a čija dva kraja vise naprijed; taj komad zamjenjuje kragnu. Zove se tako što smo mi posudili tu vrstu ukrasa od Hrvata, koje obično zovu Kravatima. Uzeli smo tu vrstu kragne od Kravata 1636. godine uslijed veza koje smo imali u to vrijeme u Njemačkoj u povodu rata koji smo vodili sa njemačkim carem.’
Evansova putovanje Pješke kroz Bosnu i Hercegovinu (ali djelomice i kroz Sloveniju i Hrvatsku; putopis završava s Dubrovnikom) objavljeno je godine 1973. u Sarajevu.
Kada i kako osnovati vlastitu tvrtku jedno je od pitanja koje zanima većinu ljudi. Baruch Shemtov ima odgovor.Iako je uobičajeno tražiti savjet osobe s puno životnog i poslovnog iskustva, ovaj slušaj je nešto drukčiji. Naime, Baruch je osnovao tvrtku koja proizvodi i prodaje kravate s nepunih 16 godina.
Razlog zbog kojega je krenuo u posao s kravatama je naizgled tipično mladenački: «Kravata mi se učinila drugačijom od ostalih odjevnih predmeta. Jednostavno sam htio da budu još svježije i modernije. Uz pomoć mog oca to sam i uspio.» New York je zato idealno mjesto gdje je mogao ostvariti svoju ideju. Mladić ipak naglašava da u posao nije krenuo zbog novca već zbog svoje strasti prema kravatama i dizajnu.
(CNN.com., 04.11.2005.)
Znamo tri sigurne stvari kada su u pitanju dijamanti: iznimno su vrijedni, znamo da su vječni, te da su ženini najbolji prijatelji. Moglo bi se reći da je kravata kao jedinstven modni detalj, dobila i svoj pandan simboličkoj vrijednosti(uvjetno rečeno naravno). Upravo to je učinio indijski dizajner Satya kada je na reviji pokazao dijamantnu kravatu vrijednu 2,1 milijun dolara optočenu sa 261 draguljem. Kako spremiti te gdje držati kravatu pogledajte pod ”Edukacijski program”. Za ovaj slučaj vrijede svi savjeti kao i kod ostalih kravata uz jednu iznimku: “Imajte policu osiguranja ili nosite sef sa sobom”.
(Večernji list, 08.11.2003.)
Da vezanje kravate može imati bilo kakve veze s teorijom kretanja atoma pobrinuli su se dvojica fizičara s Cambridgea. Uvaženi fizičari zadali su si cilj da pronađu definiciju ili matematički opis čvora kravate. Fink i Mao pokazuju mnoge načine vezanja uz pomoć matematičkih simbola, kratica, tablica i formula te ih uspoređuju sa zagonetkom stabilnosti i raznovrsnosti atoma.
(Hrvatsko Slovo, 21.12.2001.)
Stranica 5 od 5 « First < 3 4 5
Vijesti
