Vijesti
Veliko finale instalacije Kravata oko Hrvatske dogodilo se 08. rujna u Dubrovniku, svečanim vezivanjem „najmanjeg čvora najveće kravate na svijetu“. U svečanom dočeku crvenog Kravatinog konca sudjelovalo je mnoštvo građana i turista, a u kulturnom programu nastupio je folklorni ansambl Linđo i dubrovački Pučki pjevači. Kravatin tim s crvenim koncem spustio se na Stradun s obližnjeg brda Srđ. Autor Projekta Marijan Bušić predao je crveni Kravatin konac gradonačelnici Dubravki Šuici, nakon čega je uslijedilo spektakularno penjanje Ivice Matkovića, jednog od najpoznatijih hrvatskih penjača, na čuveni „Zvonik“ te spuštanje niz isti dvanaestmetarske crvene kravate. Za ovu prigodu i poznati Orlandov stup također je urešen kravatom. Sam program obogatili su i padobranci aero-kluba Split, koji su se spustili na jednu od najljepših svjetskih plaža na svijetu, Banje. Sa sobom su imali i trometarsku crvenu kravatu, hrvatsku zastavu a crvena boja širila se zrakom simbolizirajući Kravatinu boju ljubavi. Kravatina ekipa i povorka oduševljenih građana i turista, nastavili su crvenim koncem obilazak dubrovačkih zidina. Najsvečaniji i završni čin instalacije Kravate oko Hrvatske dogodio se kada je autor ove umjetničke instalacije svezao „najmanji čvor najveće kravate na svijetu“.
Svima je poznato da je hrvatsko pravosuđe pretrpano svakakvim sudskim tužbama. Možda bi trebalo provjeriti,iako sumnjamo, da postoji neki slučaj sličan onome koji se pojavio u Austriji. Problematika odijevanja zaposlenika u tvrtkama je specifičan problem. Svaka tvrtka slijedi nekakav generalni dress code ili pokušava usvojiti svoj način odijevanja kako bi i na tom polju bila prepoznatljiva i jedinstvena.
Da odijevanje na radnom mjestu nije privatna stvar, najbolje je osjetio Bečanin Gerhard P. Naime dotični gospodin je dobio otkaz u jednoj austrijskoj banci zbog neprikladnog odijevanja. Gerhard jednostavno nije želio nositi kravatu. Taj propust nadređeni su još i tolerirali, ali kada je Gerhard umjesto kravate počeo nositi debeli zlatni lanac, otkaz je bio neizbježan. Odvjetnik koji je zastupao Gerharda u sudskom postupku protiv bivše matične tvrtke, tri je godine pokušavao dokazati da je njegovo odijevanje na radnome mjestu privatna stvar. Međutim, nije uspio.
(Slobodna Dalmacija, 13.01.2000.)
Ako je bila dijamantna kravata,zašto ne bi bio i dijamantni rubac. Naime 01.06. ove godine predstavljen je u Las Vegasu DreamScape dijamantni rubac vrijednosti milijun dolara. Ekskluzivnost ovog rupca najbolje oslikava sljedeća rečenica ili bolje rečeno slogan:
« Rubac vam neće dovoljno grijati vaš vrat, osim ako nije vruć od 133 karatna dijamanta». Ovaj rubac je dizajniran za zvijezdu koja je naravno željela ostati anonimna.
Glasnogovornik tvrtke je izjavio da će zvijezde ovog puta prvo izabrati ovaj skupocjeni rubac a tek onda haljinu.
(National Jeweler, 02.06.2006.)
Izložbom Imoćani u kravatama s početka 20. stoljeća Academia Cravatica otvara jedan novi ciklus istraživanja i prikupljanja građe o povijesnoj simbolici kravate zabilježenoj na fotografijama tijekom 19. i 20. stoljeća u raznim krajevima Hrvatske. Kravata je u Imoti bila svojevrstan credo, više negoli modni dodatak. Fotografije iz obiteljskog i društvenog života kroz dva minula stoljeća svojevrstan su almanah povijesti koji ukazuje da građanstvo svojom odjećom nimalo ne zaostaje za velikim gradskim središtima.
Muškarci su osobitu pažnju pridavali odijevanju te je stoga gotovo nemoguće pronaći fotografiju na kojoj je muškarac bez kravate. Kravata je vrlo rano usvojena i kao dio odjeće ruralnog stanovništva. Poznata je činjenica da je iz siromašne i kamenite Imote krajem 19. i početkom 20. stoljeća krenuo val ljudi prema Europi i Americi u potragu za poslom i zaradom. Odlazeći trbuhom za kruhom, naši su ljudi možda posljednjim novcima uspijevali priskrbiti odijelo, uz to obveznu kravatu, a u gornjem lijevom džepu jakete zataknula bi se penkala - bio je to svojevrstan izraz statusa.
Noseći galantarske torbe pretrpane nevjerojatnim brojem sitnica, ovješene o kožni remen, krstarili su od Beča do Praga i dalje po cijeloj Europi. Usvajajući navike i običaje stranog svijeta, brižljivo su pazili na vlastiti izgled, stoga možemo ustvrditi da je kravata bila upravo taj modni dodatak koji se s vremenom, a i brojnošću naših galantara, pretvorio u svojevrstan credo. Vraćajući se na domaća ognjišta, diktirali su način odijevanja stanovništvu Imote te je već od najranijih godina 20. stoljeća kravata usvojena kao neizostavni detalj bez kojega nije bilo vjenčanja, krštenja ili bilo kakve svečane prigode. Stoga nećemo pogriješiti ako ovu kratku povijest kravate u Imoti svedemo pod naslov: S kravatom odlazimo u svijet, s kravatom se vraćamo u rodni kraj.
Dodatne informacije pogledajte na: http://www.glumciuzagvozdu.hr/page.php?al=alias9289
Svaka država ima svoj opći simbol prepoznatljivosti. Pronaći «ono nešto» što će predstavljati težište promocije neke države i ljude asocirati na nju, iznimno je teško.
Jedan od najboljih primjera promocije Hrvatske je kravata kao njen najpoznatiji simbol.
Pokretanjem raznih projekata i aktivnosti koje usmjeravaju percepciju Hrvatske kao domovinu kravate, ustanova Academia Cravatica predstavlja svijetu kravatu kao najprepoznatljiviji element hrvatskog kulturnog identiteta.
Instalacija najveće kravate na svijetu oko pulske Arene je najambiciozniji i najosmišljeniji koncept hrvatskog identiteta.
Kao odličan primjer brandiranja, kravata postaje primjer koji se koristi i u stranoj znanstvenoj literaturi.
(Večernji list, 05.07.2006.)
Academia Cravatica predstavlja još jedan uspješan projekt koji je pravi primjer hrvatskog brandinga u svijetu. Postavljanje crvenog konca oko Hrvatske počinje 10. srpnja u Dubrovniku gdje će se nakon dva mjeseca vezanjem čvora kravate ovaj projekt i završiti. Dužina crvenog konca će biti 4 tisuće kilometara i bit će položen uz kopnene i morske granice. Ovaj projekt će posebno istaknuti osobitosti i raznolikosti svih dijelova Hrvatske.
(Nacional, 13.06.2006.)
Dr. Ivan Merz je poznat kao blaženik u kravati ili svetac s kravatom. On je jedan od rijetkih svetaca koji je nosio kravatu. Kravatu je nosio od svojih gimnazijskih dana pa sve do smrti. Zanimljivo je da se njegovih desetak kravata čuvaju u njegovom muzeju u Zagrebu.
Kad je jedan osječki župnik dao naručiti sliku bl. Ivana Merza za svoju župu, došao mu je slikar koji je slabo poznavao blaženog Ivana i pitao ga:kakav plašt da mu naslika.Župnik se nasmijao i rekao:Kakav plašt, to je svetac s kravatom.Slikaj kravatu i civilno odijelo.I biskup Franjo Komarica čuva jednu kravatu bl. Ivana Merza kao dragocjenu relikviju. Pogledajte na www.ivanmerz.hr ukoliko želite saznati više o životu i djelovanju Ivana Merza.
Izložba Izazov kravate - Kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi, svečano je 3. travnja otvorena u prostorima znamenitog Sveučilišta Jagielloński u Krakowu. Izložba u Krakowu poljskoj će javnosti biti predstavljena do 22. travnja, a nakon toga nastavlja svoj put u Gdanjsk, gdje će svečano biti otvorena u Povijesnom muzeju grada Gdanjska od 26. travnja do 4. lipnja.
Svečanost otvaranja izložbe privukla je velik broj medija i visokih uglednika iz Poljske i Hrvatske.Voditelj programa, popularni poljski TV novinar Robert Maklowicz proglašen je od Bojana Bakete, člana ustanove Academia Cravatica, Vitezom od kravate s imenom Bijeli Hrvat, što je izazvalo oduševljenje prisutnog novinara.
Boris Ljubičić veliki hrvatski dizajner koji je jedan od najboljih poznavatelja branda i dizajna te osoba koja je izuzetno kompetentna po pitanju imidža i promidžbe, kao jedan od simbola i suvenira Republike Hrvatske osobito izdvaja kravatu. Gospodin Ljubičić navodi razloge zašto je kravata idealan medij i simbol koji najbolje predstavlja našu državu.
“Kravata je izniman primjer hrvatskog dizajna planetarne vrijednosti. Njoj zasigurno pripada slogan ”Hrvatsko je svjetsko”. To je jedan od primjera hrvatske samozatajnosti. Hrvatski rubac oko vrata prvi je uzorak koji danas određuje civilizaciju i kulturu ne samo odijevanja. Stoga sam na vezni čvor kravate uključio izmjenične kvadrate koji izravno svjedoče da je kravata hrvatski projekt.”
AC se posebno ponosi na projekte koji uspješno spajaju dvije kulture dva naroda. U povodu 200 obljetnice židovske općine u Zagrebu AC podsjeća na projekt i kolekciju kravata s motivima iz bogate židovske baštine…
Kravata kao medij komunikacije izuzetno je pogodan za međukulturalnu suradnju. Motivi na kravatama su uistinu raznovrsni a osobito cijenjeni motivi su oni koji na jedinstven povezuju narode svojom simbolikom. Motivi kao što su Davidova šestokraka štita, vinova loza te lavovi koji drže krunu Tore na osobit način promiču interkulturaciju i toleranciju.
Stranica 5 od 7 « Prvi < 3 4 5 6 7 >
Vijesti
