Vijesti
U Etnografskom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba fotografija „U kamenu čvor - kravata Imota“, u organizaciji ustanove Academia Cravatica.
Fundus izložbe čini oko 220 starih fotografija nastalih u vremenskom rasponu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Fotografije, ti jedinstveni „dokumenti vremena“, u tom stogodišnjem razdoblju prikazuju stanovnike Imotske krajine - razne osobe i skupine, od težaka do „gospode“, u raznim životnim prigodama, ali s jednim zajedničkim obilježjem - svi nose kravatu kao ures. Urednice izložbe su Sanda Lončar i Suzana Budimir, a postav izložbe uz njih potpisuje i Nikola Albaneže. Izložba je otvorena do 30. rujna.
Svečano predstavljanje izložbe „ U kamenu čvor - kravata Imota“ upriličuje se 26. rujna, u 19 sati. Tom prigodom bit će predstavljena i istoimena monografija, čije su glavne i odgovorne urednice Sanda Lončar i Suzana Budimir. Uz fotografije iz fundusa izložbe, monografija također sadrži znanstvene i književne priloge o rupcu, kravati i povijesti fotografije u Imotskoj krajini. Još jedno poglavlje ove bogate monografije čini čak četrdesetak izjava, čiji su autori osobe istaknute u javnosti, porijeklom iz Imotske krajine. Njihova osobna i obiteljska iskustva u vezi s kravatom zanimljiv su i važan doprinos upoznavanju i posvješćivanju tradicije i kulture odijevanja u imotskom kraju. Kao posebna atrakcija promovirat će se kravata „Croata Imota“, kreirana s motivima grba Grada Imotskog i glagoljice te s fragmentima sviloveza.
Monografija „ U kamenu čvor - kravata Imota“ prva je knjiga Biblioteke „Gradovi, regije, zemlje i kravata“, koju je pokrenula Academia Cravatica. Čitavi taj projekt nadahnjuje se povijesnom činjenicom hrvatskog podrijetla kravate, kako su sredinom 17. stoljeća Francuzi nazvali slikovite rupce koje su oko vrata nosili hrvatski vojnici. Mnogo je manje poznata činjenica da je, kako je dosadašnjim tek početnim istraživanjima utvrđeno, rubac još stoljećima ranije bio obvezatan element na četrdesetak muških narodnih nošnji i dvadesetak ženskih, u svim hrvatskim regijama i drugim krajevima gdje žive Hrvati. Pritom je posebno zanimljivo kako je rubac manje prisutan u ženskoj, a znatno rašireniji u muškoj narodnoj nošnji.
Predstavljanjem ove izložbe i monografije, Academia Cravatica započinje s brojnim događanjima kojima najavljuje i obilježava Dan kravate. S obzirom da je kravata hrvatski simbol, simbol Europe te znak ljudskog dostojanstva, slobode i odgovornosti kao civilizacijskih vrijednosti, utemeljitelj i ravnatelj ustanove Academia Cravatica Marijan Bušić pokrenuo je inicijativu obilježavanja nacionalnog i svjetskog Dana kravate, svake godine 18. listopada. Toga dana, 2003. godine, izvedena je autorska instalacija „Kravata oko Arene“ u Puli, koju je putem svjetskih televizija vidjelo više od milijardu ljudi. Instalacija je ocijenjena kao „dosad najambiciozniji projekt promidžbe hrvatskoga identiteta u svijetu“. Njome je ujedno istaknuta i kravata kao medij koji je svojim snažnim simboličkim potencijalom iznimno važan za cijeli svijet. Academia Cravatica najavljuje da će se Dan kravate ove godine obilježiti kulturnim i društvenim događanjima u više hrvatskih gradova i u svijetu. (Dino Bedrina)
Nakon tri dana odlaganja izvedbe zbog loših vremenskih prilika, Marijan Bušić i suradnici uspješno su kreirali divovsku Kravatu u žitu. Usred 25 hektara žitnog polja, kod mjesta Davor blizu Nove Gradiške, žetvom se oblikovala Kravata površine 10 hektara, dužine 850 metara, širine oko 230 metara, zlatnožute boje zrelog žita.
Žetva žita i oblikovanje Kravate počela je ujutro u 9 sati. Prvi, „ručni otkos“ izveo je autor projekta Marijan Bušić, a odmah mu se pridružila skupina slavonskih „snaša“ u narodnoj nošnji, žanjući srpom i vežući požnjeveno žito u snoplje. Ovo pravo ozračje žetve upotpunila je pjesmom skupina članova Folklornog društva „Antun Matija Reljković“ iz Davora, te nekoliko mladića – konjanika, u odorama hrvatskih vojnika iz 17. stoljeća. Jer, upravo je u 17. stoljeću nastala autentična povijesna priča o hrvatskim vojnicima, s čvorovanim rupcima u Parizu, koje su tada Francuzi, a potom i cijeli svijet nazvali kravatama.
Nakon simboličnog ručnog početka žetve, tri kombajna ponajprije su „obrubili“, označili obrise Kravate. Kravata u žitu, impresivna po veličini i jednostavnosti oblika, potpuno je oblikovana u 14 sati. Izvedba ove jedinstvene akcije, koja sa stajališta teorije umjetnosti spada u kategoriju landarta, čitavo vrijeme snimala se iz zraka helikopterima. Ovo događanje pratilo je pet hrvatskih TV postaja i veliki broj tiskovnih i radijskih medija, a putem sustava međunarodne TV razmjene vijest i sliku Kravate u žitu, te o Hrvatskoj – Domovini kravate, čut će i vidjeti milijarde ljudi. Među brojnim „znalcima slike“, koji snimaju i fotografiraju kadrove ovog iznimnog projekta, bio je prisutan i Ivo Pervan, jedan od hrvatskih doajena umjetničke fotografije.
Tako je Marijan Bušić, nakon projekata Kravata oko Arene (2003.) i Kravata oko Hrvatske (2006.) - koji su u svjetskim razmjerima potvrdili kravatu kao medij s golemim simboličkim potencijalom - svoju intenzivnu komunikaciju sa svijetom nastavio novom kravatološkom kreacijom Kravata u žitu. Ovim landart djelom autor također predstavlja kravatu kao simbol hrvatskog i europskog identiteta, te globalni znak ljudskog dostojanstva, svečanosti, uspješnosti. Služeći se žitom, simbolom kruha, autor poziva na zajedništvo, pravednost i solidarnost među ljudima i narodima svih meridijana i paralela.Kravata u žitu ima i neka druga simbolička značenja i poruke. Kultiviranje zemlje u temeljima je općeljudske civilizacije. Obrada polja (agera) dovodi do agrikulture, a u prenesenu značenju svako područje čovjekova djelovanja jest polje. Tako i u likovnim umjetnostima govorimo o polju slike koje u landartu prerasta u doslovna polja na zemljinoj površini. Obratimo li pozornost na ono što se nanosi na polje, govorit ćemo o oblikovanju, bilo da je riječ o pigmentima boje ili o nečemu drugome. To drugo, u ovom slučaju, jest žito, elementarna namirnica koja je prehranila ljudski rod, nad kojom se prostire blagoslov hrane, vrijednost koju ne smijemo prestati osobito cijeniti i štovati. Kravata u žitu, obazriva prema prirodi, mogla bi se okarakterizirati kao ekološki osviještena akcija. Inače, na 10 hektara površine Kravate očekuje se urod od oko 50 tona žita. Marijan Bušić najavio je svoju novu kravatološku kreaciju „Kravata oko Panona“. Taj projekt simbolično će povezati deset panonskih zemalja na području bivšeg Panonskog mora.
Hrvatska turistička zajednica u Warszawi priprema seriju od 4 emisije koje će biti emitirane na poljskoj nacionalnoj televiziji, a promovirat će Hrvatsku kao popularnu turističku destinaciju. U tu svrhu, Bojan Baketa, direktor HTZ u Warszawi i poljski autori tih emisija Robert Makłowicz i Piotr Bikont posjetili su Dubrovnik, južnu Hrvatsku, a potom i Zagreb.
Robert Makłowicz, slavni poljski TV voditelj, po procjeni Forbesa jedan od pet najutjecajnijih Poljaka, poznat i kao zaljubljenik u Hrvatsku prošle je godine snimio 7 polusatnih emisija o hrvatskoj kulturi i gastronomiji. Piotr Bikont, kolumnist Newsweeka, također je jedan od autora ovih dokumentarnih emisija.U Zagrebu su posjetili ustanovu Academia Cravatica gdje ih je ugostio Marijan Bušić, ravnatelj Academiae Cravaticae.
Njihov posjet ustanovi Academia Cravatica nije slučajan. Naime, prošle godine u Poljskoj je predstavljena međunarodna izložba „Izazov kravate – Kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi“ u Gdansku i Krakowu. Tom prilikom Academia Cravatica proglasila je Roberta Makłowicza „Vitezom od kravate“, s imenom „Bijeli Hrvat“.
Robert Makłowicz govorio je o kravati „Croata“ kao hrvatskom suveniru: „Ne možete zamisliti ljepši način promocije vaše zemlje. Sve zemlje imaju šarene prospekte i kataloge koji privlače turiste, ali malo je zemalja na svijetu koje imaju svoj originalan proizvod, toliko vezan za nacionalnu povijest, kulturu i identitet kao što Hrvatska ima s kravatom. Gostima je predstavljen prošlogodišnji projekt „Kravata oko Hrvatske“ kojim se crvenim koncem povezalo cijelu Hrvatsku nakon čega se raspravljalo o mogućnostima izvedbe novog projekta – „Kravata oko Poljske“.
„Dolazak gospode iz Poljske rezultat je naše dugogodišnje suradnje koja je prešla u iskreno prijateljstvo. Kravata je u svojoj suštini sredstvo komunikacije pa se ne treba čuditi da se upravo preko kravate razvila sjajna komunikacija s prijateljskim poljskim narodom.“, zaključio je Marijan Bušić na kraju velikog druženja s partnerima i suradnicima ustanove Academia Cravatica.
Academia Cravatica pokrenula je još jednu novu inicijativu osnivanja Muzeja Kravate, naravno u Zagrebu, svjetskoj Prijestolnici kravate. Ustanovljen je Stručni savjet Muzeja, koji čine dr. sc. Tomislav Šola, redoviti profesor na studiju muzeologije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Margarita Sveštarov Šimat, muzejska savjetnica u Kabinetu grafike HAZU, Nikola Albaneže, viši kustos Muzeja kravate u osnivanju i prof. Marijan Bušić, idejni začetnik osnivanja Muzeja i ravnatelj ustanove Academia Cravatica.
Zamisao o osnivanju Muzeja kravate dodatno je potaknuta uspješnim razvojem projekta izložbe likovnih djela inspiriranih kravatom. Prva takva izložba autorskih djela inspiriranih kravatom postavljena je u Puli 2003. godine, kao prateći projekt umjetničke instalacije Kravata oko Arene autora Marijana Bušića. Nakon toga izložba je, s nazivom Izazov kravate, u suorganizaciji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija RH krenula u svijet. Predstavljena je najprije u Bosni i Hercegovini (Mostar i Sarajevo), a potom u Egiptu (Kairo i Aleksandrija), Južnoafričkoj republici (Pretorija, Johannesburg), Poljskoj (Krakow i Gdansk), Austriji (Beč), te u Bugarskoj (Sofija i Ruse). Sljedeće godine Izložba će se predstaviti u nekim zapadno-europskim zemljama. Fundus izložbe trenutno sadrži oko 120 umjetničkih ostvarenja na temu kravate, autora petnaestak nacionalnosti. Fundus Izložbe stalno se povećava, jer uključuje nove radove umjetnika iz zemalja koje ugošćuju Izložbu. Time je hrvatski projekt Izazov kravate postao u pravom smislu internacionalan.
Muzej kravate koncipiran je kao multimedijalni muzej pa će umjetnička djela suvremenih umjetnika na temu kravate predstavljati tek jedan segment njegovog bogatog fundusa. Budući muzej prikazat će i povijesni razvoj kravate kao osebujnog medija komunikacije. Muzej će odgovoriti na pitanje zašto je kravata bitna u kulturološkom kontekstu civilizacije Zapada, a danas već i čitavoga svijeta. Članovi Stručnog savjeta uvjereni su kako će Muzej kravate pridonijeti promidžbi hrvatskoga kulturnog identiteta u svijetu.
U sveučilišnoj knjižnici u Grazu od 19. siječnja do 10. ožujka 2007 održana je izložba pod nazivom „Zavrzlame iz svakodnevice Istanbula i Soluna“ na kojoj u funkciji podrške sudjeluje neprofitna ustanova Academia Cravatica. Izložba je rezultat stručnoga istraživačkog projekta što ga je pod nazivom «Predodžbe Istanbula i Soluna u razdoblju od pada Otomanskog carstva do danas» provodila dr. sci. Ullrike Tischler, profesorica na Institutu za povijest jugoistočne Europe, zajedno sa studentima tijekom ljetnoga semestra fakultetske godine 2005/06. Kao gost-predavač na spomenutom projektu sudjelovao je i Nikola Albaneže, muzeolog sa Filozofskoga fakulteta zagrebačkoga sveučilišta i viši kustos Muzeja kravate u osnivanju, koji je tijekom ožujka, svibnja i lipnja 2006 održao predavanja na kojima je studente povijesti u Grazu upoznao s pregledom muzeoloških teorija s naglaskom na muzejskim izložbama, a na radionicama ih uvodio u praksu izložbene vizualizacije u slijedu od koncepta preko sinopsisa do scenarija.
Projekt je nastavljen u zimskom semestru 2006/07. radom na konkretnoj realizaciji izložbe čiji je cilj ukazati na specifičnosti međuodnosa Grka i Turaka - kako u Istanbulu tako i u Solunu – međuodnosa koji se odražavaju u svakodnevnom životu tih gradova i njihovih stanovnika.Jedan od izložaka je i bista Kemala Pashe Atatürka na koju je svezana Croata-kravata. Naredivši obavezno nošenje kravate svim javnim službenicima, Atatürk ju je učinio jednim od simbola procesa modernizacije i europeizacije što ga je kao «Otac Nacije» započeo provoditi u Turskoj nakon Prvoga svjetskog rata.Ovim izdvojenim elementom sa izložbe u Grazu ujedno najavljujemo Međunarodni znanstveni simpozij na temu «Atatürk i kravata» koji će se na inicijativu Marijana Bušića, a u organizaciji Academiae Cravaticae te Instituta za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar i Hrvatskog instituta za povijest, održati u Zagrebu. Simpozij bi trebao rasvijetliti vrijeme, okolnosti i razloge te istodobno pružiti odgovore na povijesne, sociološke i psihološke posljedice uvođenja kravate u sve javne ustanove u Turskoj, ali i razjasniti odnos prema kravati u drugim islamskim zemljama.
Već osmu godinu zaredom Dresdner Banka u Düsseldorfu organizirala je božićnu izložbu „Weihnachten International für UNICEF an der Kö“ („Međunarodni Božić s UNICEF-om u Aleji Kö). U prostranom predvorju banke, na Königsalle u centru Düsseldorfa, postavljeno je trinaest božićnih jelki koje su predstavljale trinaest zemalja, a njihovo kićenje organizirali su Generalni konzulati pozvanih država. Ove godine tu je stajala i hrvatska jelka, a Generalni konzulat Republike Hrvatske u Düsseldorfu odlučio je predstaviti našu zemlju kao Domovinu kravate. Pored hrvatskog drvca okićenog crvenim kravaticama i leptir kravatama, postavljena je i 2 metra dugačka kravata.
Otvorenju izložbe održanom 1. prosinca prisustvovala je hrvatska Generalna konzulica u Düsseldorfu Katarina Trstenjak, konzul Mladen Veršić i drugi ugledni gosti
Božićna drvca će se pred Božić preseliti u šest dječjih i osam domova za starije i nemoćne osobe, a u jednome od njih naše drvce, okićeno kravaticama, uljepšati će Božićno slavlje.
Ostale fotografije pogledajte ovdje
Otkriće koje potvrđuje činjenice o hrvatskom podrijetlu riječi «kravata»
Prof. Marijan Bušić, strastveni promicatelj kravate kao medija i istraživač povijesti njezina razvoja, pronašao je nove činjenice koje potvrđuju hrvatsko podrijetlo tog jedinstvenog svjetskog simbola. Na povijesnom zemljovidu Habsburške Monarhije iz 1697. godine, jedan predio Slavonskog Broda, današnji centar grada - Trg Ivane Brlić-Mažuranić i okolica, imenovan je njemačkim nazivom «Cravatten Statt». Ta povijesna činjenica, dosad poznata tek užem krugu stručnjaka-specijalista, inicijativom neprofitne ustanove Academia Cravatica predstavlja se i interpretira za širu javnost.
Original tog zemljovida, koji je izradio nizozemski vojni topograf Nikola Sparr de Bensdorf, čuva se u Ratnom arhivu u Beču. Na zemljovidu je zabilježen raspored vojnih snaga Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu u razdoblju od 10. do 12. listopada 1697. u Protuturskom ratu. Taj stari njemački naziv za jedan hrvatski grad iznova rasvjetljuje i produbljuje dosadašnje spoznaje o činjenici da je naziv «kravata», koji je iz francuske riječi «cravate» ušao u gotovo sve europske jezike, nastao iz etničkog imena «Hrvat(i)». Kako je riječ o kravati, univerzalnom civilizacijskom simbolu, ovo ponovno otkrivanje i vrednovanje značenja toponima «Cravatten Statt» spada u red važnih europskih i svjetskih spoznaja.
Povijesno – etimološke veze naziva «kravata» i «Cravatten Statt» na konferenciji za novinare rasvijetlio je akademik Petar Šimunović, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU, istaknuvši veze etničkog imena Hrvata s toponimom „Cravatten Statt“ i drugim poznatim međunarodnim terminima koji u svom korijenu imaju riječ „Hrvat(i)“. Ravnatelj ustanove Academia Cravatica prof. Marijan Bušić naglasio je važnost stalnog isticanja veze između Hrvata i kravate, te popularizacije kravate kao svjetskog simbola.Prof. Nikola Albaneže, kustos Muzeja kravate u osnivanju, rekao je da je toponim „Cravatten Statt“ i inicijativa da se podrijetlo njegova naziva poveže s imenom Hrvata pravi primjer aktivne interpretacije znanstvenih činjenica i njihova uključivanja u stvarni život.
Konferenciji za novinare prisustvovala je predsjednica Županijske skupštine Brodsko-posavske županije gđa Ružica Vidaković, koja je izrazila zadovoljstvo što kravata kao međunarodno prihvaćeni simbol hrvatskog identiteta ima poveznice s poviješću Slavonskog Broda. Ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu prof. Ivan Medved, izrazio je podršku svim oblicima promicanja kravate na svjetskoj razini.
Ustanova Academia Cravatica i Muzej kravate u osnivanju, predložit će Gradu Slavonskom Brodu da se u središtu grada postavi trajna replika tog povijesnog zemljovida, koja će se značenjski povezati s kravatom, simbolom moderne civilizacije. Tom novom interpretacijom – koja omogućuje da se povijest aktualizira te više nije samo prošlost, već i osviješteni dio naše suvremenosti – ova povijesna činjenica dobiva novi, suvremeni kontekst, novu značenjsku vrijednost i poruku, te je pravi primjer muzeologije izvan muzeja
Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga Academia Cravatica proglašava da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate. Naime, na taj dan izvedena je, 2003. godine, spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima. Putem televizijskih postaja, instalacija Kravata oko Arene postala je vrhunski svjetski spektakl, koji je vidjelo više od milijardu ljudi. U drugoj instalaciji, Kravata oko Hrvatske, koja je ovoga ljeta tijekom 60 dana crvenim koncem simbolički zagrlila i povezala Hrvatsku, prikazana je i posviještena ljepota hrvatske kulturne i prirodne baštine, a poruke mira i suživota upućene su i prema susjednim zemljama
U ustanovi Academia Cravatica ocjenjuje se kako bi uvođenje Dana kravate, na hrvatskoj i svjetskoj razini, značilo preokret u prepoznatljivosti i pozitivnoj slici Hrvatske u svijetu. Važnu ulogu u toj promidžbi imala bi hrvatska veleposlanstva i hrvatski klubovi u svijetu. Prijedlog uvođenja nacionalnog Dana kravate uputit će se na raspravu i prihvaćanje Hrvatskom saboru
Prof. Marijan Bušić, pokretač ove inicijative, inače ravnatelj ustanove Academia Cravatica, kaže: „Kravata nije samo znak otmjenosti i kulture odijevanja. Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo, samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja. Ravnotežom između svoje lepršavosti, s jedne strane i čvora, s druge strane, kravata simbolizira civilizacijsku ravnotežu između slobode i odgovornosti. Kravata simbolički poručuje da u komunikaciji budemo više svjesni svog dostojanstva i dostojanstva drugih, da budemo više ljudi, više gospoda, svjesni svoje slobode, ali i svojih odgovornosti. Zbog te goleme simboličke snage, kravata ima epohalnu važnost. Zato je i potrebno uvesti Dan kravate, prigodom kojeg bi se svjetska javnost senzibilizirala za te ključne vrijednosti“, istaknuo je prof. Bušić.
Svečanost otvaranja izložbe u Sofiji privukla je pozornost velikog broja bugarskih medija. Među brojnim uglednicima iz kulturnog, političkog i gospodarskog života Sofije, svečanom otvaranju bili su nazočni čak dvanaest veleposlanika raznih europskih država. S hrvatske strane, uz hrvatskog veleposlanika u Bugarskoj Dražena Vukova-Colića, bili su nazočni Hidajet Biščević, zamjenik Ministrice vanjskih poslova, kao i drugi ugledni gosti.
Domaćin svečanog otvaranja bila je gđa. Irina Moutafchieva, direktor Nacionalne galerije inozemne umjetnosti. Značaj ove Galerije za hrvatsko – bugarske kulturne odnose najbolje izražava trinaest ulja na platnu, kao i četiri skulpture renomiranih hrvatskih umjetnika – Vlahe Bukovca, Ivana Meštrovića, Emanuela Vidovića, Otona Ivekovića, Ferde Kovačevića, Marka Murata, Bele Čikoša – Sesije, Branka Šenoe, Ivana Tišova, Roberta Frangeša Mehanovića, Rudolfa Valdeca i Klementa Crnčića, koji čine stalni postav Galerije.
Interes medija najbolje oslikava činjenica da je ukupno jedanaest novinara zatražilo intervju tijekom četiri dana - od dana postavljanja izložbe 8. rujna do dana otvorenja 11. rujna. Među ostalima Bugarska novinska agencija (BTA), tri televizije: Državna televizija emitirala je prilog ujutro na dan otvorenja, privatna postaja TV 7 u dva navrata; u subotu navečer i ponedjeljak u podne, kao i Bugarska vojna televizija, zatim radijski program, a također i više dnevnih novina.
Veliko finale instalacije Kravata oko Hrvatske dogodilo se 08. rujna u Dubrovniku, svečanim vezivanjem „najmanjeg čvora najveće kravate na svijetu“. U svečanom dočeku crvenog Kravatinog konca sudjelovalo je mnoštvo građana i turista, a u kulturnom programu nastupio je folklorni ansambl Linđo i dubrovački Pučki pjevači. Kravatin tim s crvenim koncem spustio se na Stradun s obližnjeg brda Srđ. Autor Projekta Marijan Bušić predao je crveni Kravatin konac gradonačelnici Dubravki Šuici, nakon čega je uslijedilo spektakularno penjanje Ivice Matkovića, jednog od najpoznatijih hrvatskih penjača, na čuveni „Zvonik“ te spuštanje niz isti dvanaestmetarske crvene kravate. Za ovu prigodu i poznati Orlandov stup također je urešen kravatom. Sam program obogatili su i padobranci aero-kluba Split, koji su se spustili na jednu od najljepših svjetskih plaža na svijetu, Banje. Sa sobom su imali i trometarsku crvenu kravatu, hrvatsku zastavu a crvena boja širila se zrakom simbolizirajući Kravatinu boju ljubavi. Kravatina ekipa i povorka oduševljenih građana i turista, nastavili su crvenim koncem obilazak dubrovačkih zidina. Najsvečaniji i završni čin instalacije Kravate oko Hrvatske dogodio se kada je autor ove umjetničke instalacije svezao „najmanji čvor najveće kravate na svijetu“.
Stranica 4 od 6 « Prvi < 2 3 4 5 6 >
Vijesti_2007._.jpg "naslov")
