ACADEMIA CRAVATICA

Luko Paljetak - Kravata

Kravata

Prekrasno možeš imat odijelo
što čitavo bogatstvo vrijedi,
poželjno možeš imat tijelo,
utisak čitav ipak blijedi
ako ti nije oko vrata
svezano ono nešto – kravata.

Izložba “Croata” - razvoj jednog branda

1. prosinca 2009. u 14 sati u Centru za dizajn Hrvatske gospodarske komore, Draškovićeva 45, u Zagrebu se otvara izložba “Croata”. Izložba prikazuje 20-godišnji razvoj branda „Croata“, jednog od najpoznatijih hrvatskih brandova.
Organizatori izložbe „Croata“ su: Centar za dizajn HGK, tvrtka Potomac i neprofitna ustanova Academia Cravatica (AC). Izložba je otvorena do 15. siječnja 2010. godine, a može se razgledati radnim danom od 10 do 16 sati (četvrtkom od 10 do 18 sati). 

O svrsi i vrijednosti ove izložbe direktor Centra za dizajn HGK Luka Mjeda istaknuo je: „Svakom izložbom u Centru za dizajn želimo prikazati važnost kreativnosti i dobrog dizajna kao ključnih elemenata gospodarskog uspjeha nekog proizvoda na zahtjevnom globalnom tržištu. Izložbom CROATA naglašavamo važnost još jednog elementa – građenje prepoznatljivosti robne marke ili branda. Tvrtka Potomac je 1990. godine pokrenula veliki poduzetnički pothvat CROATA, s ciljem mijenjanja hrvatske i svjetske svijesti o porijeklu kravate – proizvodnjom hrvatskih kravata. Do tada je većina svijeta (i ja osobno) smatrala da je kravata talijanskog ili francuskog porijekla, tj. oni su to sustavno ”brandirali” te tako stvarali sliku o svojoj kompetentnosti i važnosti njihovog dizajna kravata.

DARUJMO KRAVATU ZA MUZEJ KRAVATE

Posjedujete staru kravatu koju više ne nosite? Pripadala je Vašem ocu, djedu ili nekom dragom rođaku? Možda je uz nju vezana i neka priča? Općenito, zanimaju nas stare, pa stoga i rijetke kravate. Zanimaju nas kravate koje su nosile poznate osobe, te općenito kravate uz koje je vezana neka priča. Drugim riječima, kravate koje imaju povijest. 

Academia Cravatica (AC), neprofitna ustanova koja je pokrenula postupak osnivanja Muzeja kravate, u prigodi ovogodišnjega Dana kravate, 18. listopada, pokrenula je akciju prikupljanja kravata radi obogaćivanja zbirke budućeg Muzeja. Akcija traje od objavjivanja na web stranicama do 30. studenog ove godine i provodi se uz podršku tvrtke Croata kao sponzora. Za svaku donesenu kravatu u salone Croata, u tim ćete prodajnim prostorima dobiti popust od 20 % za novu kravatu.
Molimo Vas da na ponuđenom formularu (klikni ovdje) zapišete podatke o osobi koja je nosila tu kravatu, a posebno će biti vrijedno svjedočanstvo fotografija na kojoj su ta kravata i njezin vlasnik ostali zabilježeni. Dakako da dolaze u obzir i kopije Vaših fotografija. Ispunjeni formular o darivanju kravate, zajedno s kravatom, koja mora biti u dobrom stanju, predajte djelatnicima u salonima Croata (u Zagrebu, Varaždinu, Zadru, Osijeku, Splitu, Dubrovniku…).

Hrvatski sabor proglasio je 18.10. Danom kravate u Republici Hrvatskoj

Hrvatski sabor je 17.10. u 13:38 sati proglasio 18. listopada Danom kravate u Republici Hrvatskoj.

Svih 109 nazočnih zastupnika glasovalo je pozitivno, dakle prijedlog odluke o proglašenju Dana kravate prihvaćen je jednoglasno. 

Pokrovitelj ovogodišnjeg Dana kravate je gosp. Luka Bebić, predsjednik Hrvatskoga sabora.

ČESTITAMO 18. LISTOPAD - DAN KRAVATE

Čestitamo Dan kravate – dan svečanosti i zajedništva!

Prije pet godina, 18. listopada 2003. godine, u Puli je izvedena autorska instalacija Marijana Bušića „Kravata oko Arene“, koju je kao vrhunski svjetski spektakl putem svjetskih TV postaja vidjelo više od milijardu ljudi. Ocijenjeno je kako je to bio najambiciozniji, najosmišljeniji koncept i projekt promocije hrvatskog identiteta u svijetu. Ustanova Academia Cravatica od tada svake godine 18. listopada obilježava Dan kravate.

„Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo i samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja, uspješnost i poslovni duh…“, ističe Marijan Bušić, začetnik projekta Hrvatska – Domovina kravate.

Svečano obilježavanje Dana kravate u Hrvatskoj i svijetu 18. listopada

Dan kravate – dan svečanosti i zajedništva i ove će se godine svečano obilježiti diljem Hrvatske društvenim i kulturnim događanjima, te vezivanjem kravate na spomenike hrvatskih velikana. S obzirom na očekivanje sutrašnje pozitivne odluke Hrvatskoga sabora o proglašenju Dana kravate u RH, središnja proslava upriličuje se u Zagrebu, 18. listopada 2008., na Trgu bana Jelačića, jednosatnim programom s početkom u 12 sati. Uoči početka programa, u 11:40 h priređuje se zabavno – nagradna igra s pitanjima o povijesti kravate i pokazivanjem umijeća vezanja čvora kravate.

12:00 h - scenska igra „Prva kravata“ (izvodi glazbeno plesna skupina umjetnika, režija Adam Končić)
12:15 h - program „Dijete i kravata“ - djeca iz Dječjeg vrtića Botinec recitiraju, pjevaju i vezuju kravatu
12:25 h - pozdravni govori i čestitanje Dana kravate (predstavnici društveno – političkog života Zagreba i Hrvatske, te predstavnici ustanove Academia Cravatica)
12:35 h – ansambl LADO izvodi splet plesova i pjesama u hrvatskim narodnim nošnjama koje kao sastavni element imaju čvorovani rubac – kravatu (prema ideji Marijana Bušića)
Dan kravate svečano će se obilježiti i u raznim dijelovima svijeta (Crnoj Gori, Njemačkoj, Italiji, Japanu, Australiji…). Primjerice, „Tie Society of Australia“ u Sidneyu upriličuje svečanu večeru za pedesetak uglednih uzvanika, na koju su pozvani generalni konzuli Hrvatske i Kine, s jedne strane zemlje koja je svijetu dala kravatu, s druge strane, zemlje koja danas proizvodi najviše kravata.

„Dan kravate u RH“ - glasovanje u Hrvatskom saboru 17.10.

„Dan kravate u RH“ - glasovanje u Hrvatskom saboru 17.10. Sutra, 17. listopada 2008., dan uoči Dana kravate, u Hrvatskom saboru glasovat će se o prijedlogu proglašenja „Dana kravate u Republici Hrvatskoj“. U jučerašnjoj saborskoj raspravi iskazana je podrška tom prijedlogu. U opsežnom obrazloženju Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, ističe se kako hrvatsko podrijetlo kravate potvrđuju domaći i svjetski znanstveni izvori. Kravata je jedini hrvatski simbol univerzalno poznat i cijenjen, a istodobno prepoznatljiv kao hrvatski; također je simbol Europe i nekih ključnih civilizacijskih vrijednosti, navodi se u obrazloženju (cjeloviti tekst obrazloženja u prilogu). Hrvatska se s kravatom i kravatološkim projektima ne samo predstavlja svijetu, već s njime i komunicira, iskazujući tako težnju za otvorenošću i razmjenom kulturnih vrijednosti s drugim narodima.
Prije pet godina, 18. listopada 2003. godine, u Puli je izvedena autorska instalacija Marijana Bušića „Kravata oko Arene“, koju je kao vrhunski svjetski spektakl putem svjetskih TV postaja vidjelo više od milijardu ljudi. Ocijenjeno je kako je to bio najambiciozniji, najosmišljeniji koncept i projekt promocije hrvatskog identiteta u svijetu. Ustanova Academia Cravatica od tada svake godine 18. listopada obilježava Dan kravate. „Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo i samosvijest, trenutka svečanosti i slavljenja, uspješnost i poslovni duh…“, ističe Marijan Bušić, začetnik projekta Hrvatska – Domovina kravate.

The Cravat umjesto Tie ili Necktie

Povodom Međunarodnog dana kravate 18. listopada pozivamo sve korisnike i govornike engleskog jezika da čvorovani rubac oko vrata nazovu prvotnim imenom the cravat umjesto tie ili necktie.

Modu nošenja čvorovanog rupca – kravate, kao i riječ „cravate“ – u obliku „the cravat“, u Englesku je prenio Charles II, po povratku iz egzila, 1660. godine. Kasnije, iz fraze „to tie the cravat“ razvili su se u engleskom jeziku novi nazivi za kravatu – „tie“ i „necktie“. Prvotni naziv „the cravat“ danas u engleskom jeziku ima reducirano značenje i označava šal koji je opušteno vezan oko vrata, najčešće stavljen unutar košulje. S obzirom da je riječ „kravata“ izvorni naziv za čvorovani rubac te prihvaćen u većini svjetskih jezika, Academia Cravatica predlaže da se i u engleskom jeziku za kravatu, umjesto riječi „tie“ i „necktie“ reafirmira prvotni naziv „the cravat“… Etimologija riječi cravat ima hrvatske korijene. Pojam cravate, kao oznaka za rubac, kravatu koji su vrijeme Tridesetogodišnjeg rata hrvatski vojnici nosili čvorovanu oko vrata, ulazi u francuski leksik sredinom XVII stoljeća, u vrijeme kralja Luja XIV.  Naime, u to su vrijeme Francuzi Hrvate nazivali les cravates, dok je njemački termin glasio Krawaten. (iz knjige „Kravata – hrvatski ures na vratu svijeta“, D. Načinović, AC, 2007.)

The necktie (or tie) is a long piece of cloth worn around the neck, resting under the shirt collar and knotted at the throat. The modern necktie, ascot and bow tie are descended from the cravat. (http://en.wikipedia.org/wiki/necktie)

U ime AC
Marijan Bušić, ravnatelj

IVAN GUNDULIĆ NOSIO JE KRAVATU PRIJE LUJA XIV

Iako se do sada vjerovalo kako je francuski kralj Luj XIV na jednom portretu nastalom krajem 16. stoljeća prvi koji na nekoj slici nosi kravatu, odnosno rubac kao njezinu preteču, sada je očito da je najstariji portret sa nositeljem kravate ipak nastao u jednom hrvatskom gradu. Riječ je dakako o Dubrovniku. Naime, nedavno je otkriveno da slavni dubrovački pjesnik Ivan Dživo Gundulić na portretu iz 1622. godine koji se čuva u Kneževu dvoru, oko vrata nosi rubac koji se vezivao poput kravate. Ta spoznaja daje nove naglaske o liku dubrovačkog velikana Gundulića, ali nove činjenice ujedno rasvjetljuju još jednom i podrijetlo kravate.

Sve to zapravo znači da se u Dubrovniku kravata počela nositi čak 55 godina prije nego u Francuskoj, a sada za to postoji i konkretan dokaz. Iako je spomenuti Gundulićev portret godinama izložen u Kneževu dvoru, zanimljivo je kako se sve do sada nije uočilo da veliki pjesnik ne nosi obični rubac već upravo kravatu. «Dubrovnik je jedan od najvećih hrvatskih brandova, jednako kao i kravata, a ovim otkrićem ta se dva branda još više nadopunjuju», istaknula je među ostalim na konferenciji za novinare priređenoj u atriju dubrovačke palače Sponza povodom tog otkrića, Mirta Hansal iz Odnosa s javnošću ustanove „Academia Cravatica». Osim toga, Dubrovnik i kravata su ujedno svaki za sebe i višestoljetna priča o slobodi.

Uz taj ekskluzivitet, u Dubrovniku je spomenuto kako je nedavno također otkriven i zemljovid iz 17. stoljeća koji se odnosi na područje Slavonskog Broda, a na kojemu je vidljivo da je jedna utvrda nazvana Cravatten Statt. «Zemljovid je izradio nizozemski kartograf Nikola Sparr de Bensdorf, a u nastojanju da zabilježi što precizniji raspored vojnih snaga Habsburške monarhije prema Osmanskom carstvu, kako konjice i pješaštva tako i zapovjednog mjesta u sklopu utvrde za razdoblje od 10. do 12. listopada 1697. godine, unio je i brojne toponime. Upisao je među ostalim i naziv utvrde ‘Cravatten Statt’. Taj je oblik u arhaičnom njemačkom jeziku označavao hrvatski grad dok ga danas nalazimo u više jezičnih varijanti kao naziv za kravatu. Iz svega je neosporno da kravata potječe od Hrvata», naglasio je u palači Sponza povjesničar umjetnosti i kustos Muzeja kravate u osnivanju, Nikola Albaneže.

No, tu svakako nije kraj novim povijesnim i drugim otkrićima i zanimljivostima vezanima uz podrijetlo kravate kao ni uvijek jedinstvenim projektima «Academie Cravatice» kao istinskog promicatelja branda ‘Croata’, zahvaljujući kojima kravata diljem svijeta postaje sve više prepoznatljiva kao jedan od najizvornijih hrvatskih brandova.

Renata Debeljak

KRAVATA NA NARODNIM NOŠNJAMA - SPLET HRVATSKIH PLESOVA

Nacionalni ansambl Lado izveo je splet hrvatskih plesova u narodnoj nošnji s kravatom, u zagrebačkom Oktogonu, 13. listopada (subota) 2007., u 12 sati.

Plesači – pjevači izveli su kraći (15 – minutni) program – fragmente pjesme, svirke i plesa, „šećući“ hrvatskim krajevima koji u svom tradicijskom ruhu imaju rubac – kravatu: Primorje, Međimurje, Baranja, Turopolje, Boka Kotorska, zagrebačko Prigorje… Predstavnica ustanove Academia Cravatica Sanda Lončar, osvrnula se na vrijednosti hrvatske tradicijske nošnje, u kojoj je prisutan i čvorovani rubac – kravata.

Široj javnosti nedovoljno je poznat podatak da u hrvatskoj tradicijskoj kulturi ima čak četrdesetak muških i dvadesetak ženskih narodnih nošnji, u Hrvatskoj i drugim krajevima gdje žive Hrvati, koje kao obvezni element imaju rubac – kravatu.