Vijesti
ANKARA - Priča o kravati, osim hrvatske, dobila je i iransku inačicu. U predizbornoj utrci za jedno lokalno izborno mjesto u desetmilijunskom Teheranu, neki kandidat, čije ime se ne navodi, u svojoj izbornoj jedinici pojavio se - kravatom. Tim dijelom odjeće izazvao je pravi gnjev među konzervativnim krugovima, ali istodobno i oduševljenje tisuća razdraganih mladića i djevojaka. Inače, kravata se u Iranu doživljava kao simbol zapadnjačke kulturne invazije. Iako teheranski kandidat nije ponudio neke nove ideje i prijedloge, njegova kravata bi mu mogla priskrbiti nekoliko tisuća glasova. Hoće li to biti dovoljno i za izbornu pobjedu?
(Večernji list, 28.02.1999.)
Koliko neki ljudi cijene kravatu a nisu iz npr. tekstilne ili modne industrije, najbolje pokazuje primjer suca Raymonda J. Brassarda iz Massachusettsa.
Naime sudac sa dugogodišnjim stažom, postao je prilično poznat po svom zahtjevu o nošenju kravate. Taj zahtjev se najviše odnosio na porotu koi su znali nositi casual odjeću.
Sudac Brassard svoje slučajeve počinje sljedećim riječima:
«Pažljivo slušajte svjedočenja. Ne razgovarajte o slučaju izvan sudnice. Molim vas da nosite kravatu.»
Objašnjavajući svoju odluku o nošenju kravate sudac objašnjava: « Bez obzira na modne trendove, čvrsto vjerujem da bi barem sudnica trebala biti mjesto digniteta. Uostalom, pogledate li odvjetnike vidjet ćete kako svi nose kravate». Na kraju je još dodao kako je vrlo ponosan kad uđe u sudnicu i vidi svoju porotu, jer su na cijelom sudu sigurno najbolje odjeveni.
(The Boston Globe, 15.12.2005.)
Kolumnistica Patricia Kitchen piše o kravati i poslovnom svijetu muškaraca. Opisuje svoj slučajan susret sa dvojicom muškaraca iz poslovnog svijeta koji su upravo razgovarali o kravatama. S obzirom da su dvojica spomenutih bili menageri za ljudske resurse Patriciu je zainteresirao njihov razgovor te ih je upitala koliko kravata utječe na intervju za posao.
«Nije presudno, ali kravata mora biti dobro svezana»( kako svezati kravatu pogledajte u edukacijskom programu)- napominje menager.
Još je dao nekoliko savjeta:
- nosite kvalitetnu kravatu sa prugastom košuljom i prugastu kravatu sa kvalitetnom košuljom
- pripazite na slaganje boja- nikako ne nositi smeđu kravatu sa crnom košuljom ili ružičastu sa zelenom
- upoznajte svoju publiku(poslodavce)- ako idete na intervju za konzervativnu tvrtku ili banku nemojte se oblačiti prenapadno
Jedan od gorih trenutaka je kada osoba dođe na intervju sa prekratkom kravatom. Vrh kravate treba dodirvati početak remena. Isto tako ogromnu pogrešku je napravio jedan kandidat kojem je gornji dio kravate bio duži od glavnog dijela. Ovakva vrsta pogreške može utjecati na nečije zapošljavanje, jer će poslodavci više gledati vašu kravatu nego vaš CV i prijašnja dostignuća.
(Newsday.com, 10.05.2006.)
Početkom prošle godine u Engleskoj kravata je postala dijelom političkog diskursa. Umjesto sloganima poput «Kraj siromaštvu» ili « Kraj nejednakosti» jedan politički kandidat je izjavio: «Kraj kravatama»! Terence Blacker novinar The Independenta u svojoj kolumni piše o ovom slučaju sa naravno prilično sarkazma. Ono na što se dotični političar referira je odnos prema drugoj stranci koji nose kravate, za razliku od njega koji je ponikao iz naroda tj, radničke klase.
Naravno da populist ovog tipa pokušava pokazati da su politički kandidati koji nose kravate pripadnici viših slojeva društva koji se žele uzdići iznad naroda, a kravata je taj simbol kojim se izdižu. Za Blackera je ovaj koncept više nego smiješan, jer kravata je prije svega sjajan modni detalj te atraktivna i privlačna forma za nošenje oko vrata. Očigledno da ovaj kandidat nije računao na glasove svih ljudi koji nose kravatu, a takvih je u Engleskoj dosta.
(The Independent, 25.01.2005.)
Pokrivač od kravata
Stanovnik Portlanda, u američkoj saveznoj državi Maine, gospodin Doug Cook je jednog dana došao na sjajnu ideju prilikom selidbe. Naime, prilikom spremanja zamjetio je da u ormaru posjeduje velik broj lijepih kravata. Znajući da su kravate posebno efektne, dosjetio se da napravi zanimljiv pokrivač od kravata koji je donirao putem aukcije američkoj «Udruzi za obiteljske krizne situacije» (Family Crisis Services). Dobio je i pomoć od strane medija koji su osjetili toplu ljudsku priču, što je danas nažalost prava rijetkost.
WMTW.com.(2006.)
Kravata kao simbol upozorenja
Sjajna ideja za dobru stvar. To je kratak opis neobične humanitarne akcije u Tulane, gradiću na jugu SAD-a. Bettina Beach bivša savjetnica u centru za istraživanje raka došla je na sjajnu ideju kako povećati svijest o raširenom problemu raka prostate uz pomoć kravate kao detalja koji možda najviše simbolizira muškarce. Naime, sjetila se likovno i simbolički povezati kravatu sa problemom te teške bolesti o kojoj muškarci u svakodnevnom životu ne vode dovoljno brige. Kravata je zeleno-plave boje i onaj tko je nosi ukazuje na problem ove teške bolesti. Kupnja ove kravate uz to pomaže i centru za istraživanje raka u Tulaneu.
LOS ANGELES - Malarija? Crna kuga? AIDS? Ili možda gonoreja, koja se diči titulom najljepše i najtraženije? Vaša (bolja), muška polovica, nema sumnje, bit će oduševljena inovativnim kreacijskim podvigom Rogera Freemana. Svilene i pamučne kravate s uzorkom zaraznih bolesti i zlokobnih bakterija, koje ni najgorem neprijatelju ne bi poželjeli objesiti oko vrata, rasprodan su hit na američkom tržištu.
Ingenioznom Freemanu, zubaru i specijalistu za zarazne bolesti, ideja je bljesnula posve nenadano. Jedan kolega ušetao je s prelijepom kravatom - herpesom i oduševljeni Freeman krenuo je u akciju. Kontaktiravši proizvođače ustanovio je da prodaja ove kontorverzne ideje i nije najuspjelija. Bez dvoumljenja otkupio je prava i prionuo poslu. Nakon što je sakupio petnaestak odabranih, zaraznih ljepotica potražio je umjetnike koji su razradili predloške.
Mikroskopski pogled na na razarajuće bolesti, malo vedre boje, plasman na pravom mjestu i ostatak priče je poznat. “Sifilis je sjajan, crna kuga zgodna, malarija izgleda psihodelično”, izjavio je Freeman. Na poleđini svake kravate nalaze se osnovni podaci o bolesti. Četiri posto utrška poklanja se zakladama za obrazovanje i znanstveno istraživanje. Da obraduje poklonike nesvakidašnjeg dizajna Freeman liniju namjerava upotpuniti i donjim rubljem, a u planu je i proširenje izbora “zaraznih” dekoracija, te paraziti, crvi, gljive.
(Novi List, 13.08.1999.)
William Barnett iz države Maryland odlučio je svoje kravate pokazati svijetu. Napravio je ono što mnogi njegovi sugrađani rade. Otvorio je blog. William je niz godina strastveni ljubitelj i kolekcionar kravata. Imao je samo jedan problem. Njegove kravate nije vidjelo dovoljno ljudi. Zašto baš kravate? «Jednostavno zato što sam zaljubljenik u kravate, a kolekciju starih glazbenih ploča već imam» - duhovito odgovara Barnett, inače zaposlen na sveučilištu Maryland. Uostalom ono što je bit kolekcije i što je čini važnom, jest dijeljenje i interakcija s ljudima.
(Gazette.net., 13.04.2006.)
U kolovozu 1875. zatekao se u Zagrebu i engleski putnik Arthur John Evans, arheolog (iskopavao i u Knososu na Kreti) čije je veliko djelo (od 435 stranica i s mnogim ilustracijama) Through Bosnia and the Herzegovina on Foot ... tiskano 1876. u Londonu. Na stranici 12 piše o svom posjetu Zagrebačkom muzeju, pa nakon što je vidio divne ogrtače, koje Hrvati zabace preko ramena, veli:
“Staro njemačko ime za Hrvat - R o t h m a n t e l ( c r v e n i o g r t a č i) - ne može se odnositi na čitav narod. Postoji i druga riječ koju je, kako se govori, stvorila hrvatska nošnja, sa očito još manje osnove. Možete uzaludno pretraživati tržišta tražeći nešto približno slično «kravati»”. Ova riječ proizašla od K r a b a t e n ili k r a v a t e n, i inače je poznata kao nizozemska riječ za Hrvate.
Međutim, ove visoke kragne hrvatskih ogrtača možda imaju svoju izvornu riječ, ali je karakteristično da je riječ prvobitno označavala zavoj oko okovratnika, zatim mjesto kragne i najposlije samu kragnu. Da je riječ stvarno uzeta od Hrvata imamo Menageov dokaz, a on je živio u doba njihova prvog dolaska u Francusku. On kaže:
‘Zove se kravata bijeli komad platna koji se omata oko vrata, a čija dva kraja vise naprijed; taj komad zamjenjuje kragnu. Zove se tako što smo mi posudili tu vrstu ukrasa od Hrvata, koje obično zovu Kravatima. Uzeli smo tu vrstu kragne od Kravata 1636. godine uslijed veza koje smo imali u to vrijeme u Njemačkoj u povodu rata koji smo vodili sa njemačkim carem.’
Evansova putovanje Pješke kroz Bosnu i Hercegovinu (ali djelomice i kroz Sloveniju i Hrvatsku; putopis završava s Dubrovnikom) objavljeno je godine 1973. u Sarajevu.
Kada i kako osnovati vlastitu tvrtku jedno je od pitanja koje zanima većinu ljudi. Baruch Shemtov ima odgovor.Iako je uobičajeno tražiti savjet osobe s puno životnog i poslovnog iskustva, ovaj slušaj je nešto drukčiji. Naime, Baruch je osnovao tvrtku koja proizvodi i prodaje kravate s nepunih 16 godina.
Razlog zbog kojega je krenuo u posao s kravatama je naizgled tipično mladenački: «Kravata mi se učinila drugačijom od ostalih odjevnih predmeta. Jednostavno sam htio da budu još svježije i modernije. Uz pomoć mog oca to sam i uspio.» New York je zato idealno mjesto gdje je mogao ostvariti svoju ideju. Mladić ipak naglašava da u posao nije krenuo zbog novca već zbog svoje strasti prema kravatama i dizajnu.
(CNN.com., 04.11.2005.)
Znamo tri sigurne stvari kada su u pitanju dijamanti: iznimno su vrijedni, znamo da su vječni, te da su ženini najbolji prijatelji. Moglo bi se reći da je kravata kao jedinstven modni detalj, dobila i svoj pandan simboličkoj vrijednosti(uvjetno rečeno naravno). Upravo to je učinio indijski dizajner Satya kada je na reviji pokazao dijamantnu kravatu vrijednu 2,1 milijun dolara optočenu sa 261 draguljem. Kako spremiti te gdje držati kravatu pogledajte pod “Edukacijski program”. Za ovaj slučaj vrijede svi savjeti kao i kod ostalih kravata uz jednu iznimku: “Imajte policu osiguranja ili nosite sef sa sobom”.
(Večernji list, 08.11.2003.)
Stranica 6 od 7 « Prvi < 4 5 6 7 >
Vijesti
