About admin

This author has not yet filled in any details.
So far admin has created 235 blog entries.

Sretan vam Svjetski dan kravate!

Priopćenje Academiae Cravatice povodom Svjetskog Dana kravate 2017.

Počelo je od rupca koji nosim oko vrata – s punim pravom mogla bi reći žena muškarcu dok mu daruje (a možda i veže) kravatu oko vrata. I doista, iskazujući tim činom ljubav i vjernost, žena je pokrenula slijed događaja koji su doveli do današnje simbolike kravate; simbolike koja taj odjevni predmet pretvara u nešto daleko veće od pukoga modnog dodatka. Kravata prenosi, pored spomenute ljubavi i vjernosti, i druge poželjne, komplementarne, vrijednosti, vrijednosti koje se međusobno nadopunjuju: to su zrelost i zaigranost, osjećaj dostojanstva i časti te odgovornost i sloboda.

U prigodi ovogodišnjeg Dana kravate, 18. listopada, Academia Cravatica (AC) poziva građane da na taj dan nose kravatu, odnosno rubac, čime će bitno pridonijeti obilježavanju Dana koji je – sudeći po odazivu iz raznih zemalja širom svijeta – proteklih godina postao i Svjetski dan kravate, a pritom sačuvao svoje hrvatsko ishodište. To je dan svečanosti i zajedništva, dan poruke vrijednosti ljudskih veza i obveza, međuodnosa i komunikacije, ljubavi i stvaralaštva.

Prihvaćanje te poruke zasniva se na otvorenosti svakoga kome su navedene vrijednosti drage, no samo širenje ovisi o podršci medija koje pozivamo da tome i nadalje doprinose kako bi glas o Danu kravate zadobio što snažniji odjek.

Kravat pukovnija predvodila Veliku smjenu straže Zdruga povijesnih postrojbi s kravatom

Točno u podne, u nedjelju, 15. listopada, u sklopu festivala Dani kravate, na Trgu sv. Marka započela je Velika smjena straže Zdruga povijesnih postrojbi s kravatom. Veliku Smjenu straže  predvodila je Kravat

​pukovnija, a u njoj su sudjelovali brojni predstavnici povijesnih postrojbi: Počasna zaštitna bojna OS RH, Turopoljski banderij Plemenite Općine Turopoljske i Zrinska garda Čakovec.
U sklopu svečane ceremonije Smjene straže, Željko Matejčić, zapovjednik Kravat pukovnije, predao je prijavak 
izaslaniku predsjednika Vlade RH,  gospodinu Ivici Glasnoviću.
​Nakon svečane ceremonije, povorka Zdruga povijesnih postrojbi s kravatom kretala se niz uži centar grada uz veliko zanimanje brojnih građana i turista, a spektakl je završio ispred zagrebačke Katedrale.
 

Gradonačelnik Bandić otvorio festival Dani kravate

Povodom obilježavanja Svjetskog dana kravate, u popodnevnim satima, u subotu 14. listopada, kod fontana u Ulici Hrvatske bratske zajednice, otvoren je prvi festival Dani kravate. Program je započeo zvucima bubnjarskog orkestra Počasne satnije Kravat pukovnije i postrojavanjem vojnika Kravat pukovnije, nastavio se nastupom dječjeg zbora i plesne skupine Zagrepčanke i dečki, a svečanost je upotpunjena svjetlosnim projekcijama na fontani na temu “Grad Zagreb – Prijestolnica kravate”.

Nakon govora Marijana Bušića, ravnatelja ustanove Academia Cravatica koji je 2003. godine omotao kravatu oko pulske Arene i Nikole Albanežea, voditelja muzeoloških projekata ustanove Academia Cravataica, festival Dani kravate, svečano je otvorio gradonačelnik Grada Zagreba, Milan Bandić.

“Kravata kao neizostavni modni dodatak izvorni je i autentični hrvatski doprinos globalnoj i općoj kulturi odijevanja. Kroz povijest je izrasla u simbol civiliziranoga svijeta”, naglasio je u sklopu govora Milan Bandić.

 

 

Postavljanjem kravate na spomenike započeli Dani kravate

Postavljanjem crvenih kravate na zagrebačke spomenike i biste započeli su u subotu, 14. listopada Dani kravate – prvi festival u Hrvatskoj i Europi posvećen fenomenu kravate. U jutarnjim satima, predstavnici ustanove Academia Cravatica prvu crvenu kravatu postavili su na spomenik bana Jelačića, na središnjem zagrebačkom trgu, a potom su nanizali kravate na četrdesetak spomenika značajnih javnih osoba naše zemlje.

 

Pridružite nam se na prvom zagrebačkom Kravata Partyju!

U sklopu manifestacije Dani kravate – prvog hrvatskog i zagrebačkog festivala koji slavi kravatu, hrvatsku, europsku ali i tako svjetsku, pozivamo vas da se proveselite na prvom Kravata Partyju kojeg smo za vas pripremili na zagrebačkoj Opatovini! Naime, u popularnim pivnicama Tolkien’s House i Veliki Tolk, u subotu, 14. listopada, na sam dan otvorenja festivala Dani kravate, od 20 do 23 sata, održat će se naš Kravata Party!

Ulaz je slobodan, a uz obavezan dress-code – kravatu ili rubac, uživate u pogodnostima. Uz svaku kupljenu pivu kuće, darujemo vam 1 pivu gratis!

U sklopu Kravata Partyja, očuju vas i brojna iznenađenja, prigodni suveniri, vrhunski brendovi pive i puno dobre zabave!

 

 

Priča o kravati

Digitalna, didaktička izložba:

Kada se kravata pojavila na svjetskoj pozornici? Je li postojala i prije nego je sam predmet tako nazvan? Kroz kakve je modne preobrazbe prolazila? Tko ju je sve odijevao i promovirao? Kako je i zašto zadobila simboliku koju danas uz nju vežemo? Ta i brojna druga pitanja koja se vežu uz kravatu potvrda su njezina neobičnoga, ali i iznimnog statusa među odjevnim predmetima. Naime, niti jedan drugi modni dodatak nije u tolikoj mjeri neutilitaran, a opet komunikacijski tako potentan kao nositelj raznih značenja.

Odgovore na navedena pitanja, barem djeliće nekoga potpunijeg i sveobuhvatnijeg tumačenja, pronađite na didaktičkim eksponatima izložbe Priča o kravati koja nas kroz nekoliko sažetih naracija upoznaje s poviješću kravate. Također i s njenom simbolikom koja je u funkciji različitih identiteta: osobnoga, hrvatskoga, europskoga, globalnoga…

Kolokvijalno govoreći, mogli bismo reći kako je kravata porođena u Hrvatskoj, krštena u Francuskoj, a ulogu dadilja preuzele su ubrzo potom Engleska, Italija, Amerika, dakako, zatim i druge zemlje… – ali nakon toga njena se povijest grana u bezbroj smjerova i s neizmjerljivim rezultatima. Izložba je sažeto nastojanje da ukažemo na važnost kravate koja se od doba baroka potvrđivala u narednim stoljećima, a i danas se osobito potvrđuje, pogotovo kada kravatu shvatimo kao ‘medij komunikacije’ i simbol kulturnih vrijednosti te ljudskoga dostojanstva.

PDF verzija

Ususret Svjetskom danu kravate  – Academia Cravatica najavila održavanje prvog festivala Dani kravate od 14. do 18. listopada

S ulaskom u mjesec u kojem se već tradicionalno 18. listopada obilježava Svjetski dan kravate, ustanova Academia Cravatica, uz središnju proslavu Svjetskog dana kravate, ove godine po prvi put organizira i festival posvećen kravati! Festival Dani kravate, održat će se od 14. do 18. listopada u Zagrebu, s nizom javnih aktivnosti i programa koji slave kravatu kao pokretnu hrvatsku, ali i europsku i svjetska baštinu, s ciljem širenja svijesti o tome da je Hrvatska – domovina kravate.

Festival Dani kravate započet će u subotu 14. listopada postavljanjem kravata i rubaca na četrdesetak zagrebačkih spomenika, skulptura i bisti znamenitih i povijesnih ličnosti, te će tako svoju kravatu dobiti skulpture bana Josipa Jelačića, Kralja Tomislava, Augusta Šenoe, Marije Jurić Zagorke, Većeslava Holjevca, Petrice Kerempuha i mnogih drugih. Svečano službeno otvaranje festivala Dani kravate održat će se u 18 sati uz fontanu na Aveniji Vukovar, uz spektakularan nastup bubnjarskog orkestra Počasne satnije Kravat-pukovnije i postrojavanje vojnika Kravat-pukovnije, te uz svjetlosne projekcije na temu Grad Zagreb – Prijestolnica kravate koje će obasjavati fontanu sve do završetka Festivala.

Završnicu prvog dana festivala Dani kravate obilježit će cjelovečernji Kravata Party na Opatovini, u pivnicama Tolkiens’s House i Veliki Tolk, uz obavezni dress-code – kravatu ili rubac.

U nedjelju, 15. listopada, na Trgu sv. Marka sve građane očekuje povijesno-vojni spektakl Velika Smjena straže Zdruga povijesnih postrojbi s kravatom kojeg predvodi Kravat-pukovnija, a u kojem će sudjelovati preko 60 pripadnika povijesnih postrojbi. Uz Kravat-pukovniju, središtem Zagreba prodefilirat će postrojbe: Počasna zaštitna bojna OS RH, Turopoljski banderij Plemenite Općine Turopoljske i Zrinska garda Čakovec.

U srijedu, 18. listopada, središnja proslava Svjetskog dana Kravate održat će se na Europskom trgu na kojem će u 17 sati biti postavljena umjetnička instalacija Hrvatsko-europska kravata autora Dinka Domaćinovića, uz prigodan i slavljenički program, a svemu će prethoditi Smjena straže Kravat-pukovnije na Trgu sv. Marka, kojom Kravat-pukovnija i službeno završava ovogodišnju sezonu Smjene straže.

Festivalu Dani kravate pridružit će se ove godine kao partner i Zagrebački holding te će na razini Grupe sudjelovati u Festivalu kravate sa sljedećim podružnicama, tj. ovisnim društvima: ZET, GSKG d.o.o, Gradska plinara Zagreb d.o.o. Tako će zagrebački Nažigači uz svoje uniforme tijekom Festivala nositi kravate, a isto će učiniti i topnik na Gričkom topu i vozač zagrebačke Uspinjače.

Premda terminski izvan Festivala Dani kravate, izložba Hrvati, Francuzi i kravata koja će u organizaciji Academije Cravatice biti postavljena u Medijateci Francuskoga instituta u Zagrebu, od 6. do 11. studenoga 2017., svojim sadržajem naglašava 350. obljetnicu imenovanja kravate i 350. obljetnicu njenoga ulaska na velika vrata visoke mode. Tako da će se i nakon službenog završetka Festivala, u studenom, pojedine gradske aktivnosti u Zagrebu, nastaviti odvijati u ozračuju proslave Svjetskog dana kravate. Baš kao i za sam festival Dani kravate, sve aktivnosti koje će se u čast hrvatskoj kravati odvijati u Zagrebu, podržava Turistička zajednica Grada Zagreba i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

Festival Dani kravate prvi je festival u Hrvatskoj posvećen kravati, a kao zagrebačka festivalska turistička atrakcija trebao bi, nakon ovog premijernog izdanja, postati tradicionalan.

Kravata – kao jedinstveni i danas, globalno gledano, neizostavni modni dodatak – izvorni je i autentični hrvatski doprinos globalnoj kulturi odijevanja, ali i općoj kulturi. Kravata je kroz povijest izrasla u simbol civiliziranog svijeta i u današnje vrijeme ona je univerzalni simbol čitavog niza ljudskih vrijednosti poput dostojanstva, poštovanja, samosvijesti, ljubavi, svečanosti i otmjenosti.

Upravo je ustanova Academia Cravatica, koja ove godine obilježava 20 godina djelovanja, ustoličila i sam Svjetski dan kravate koji se od 2008. godine tradicionalno obilježava svakog 18. listopada. Tog je datuma 2003. godine izvedena u Puli spektakularna umjetnička instalacija Kravata oko Arene – autorski projekt Marijana Bušića, ravnatelja Academie Cravatice. Budući da potječe od Hrvata, Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast, proglasivši 2008. godine 18. listopada Danom kravate. Od tada se Dan kravate svake godine svečano obilježava kao Svjetski dan kravate u Hrvatskoj, a tijekom proteklih godina njegovo je obilježavanje započelo u raznim dijelovima svijeta. Ove će mu se godine, uz potporu Hrvatskog svjetskog kongresa, pridružiti i mnogi hrvatski iseljenici. Svakako valja istaći da je Svjetski Dan kravate postao kroz godine i dio nastavnog programa u vrtićima, osnovnim i srednjim školama diljem Republike Hrvatske; obrazovne ustanove će se također sa svojim aktivnostima pridružiti ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana kravate.

 

Kravata U Žitu

Nakon tri dana odlaganja izvedbe zbog loših vremenskih prilika, Marijan Bušić i suradnici uspješno su kreirali divovsku Kravatu u žitu. Usred 25 hektara žitnog polja, kod mjesta Davor blizu Nove Gradiške, žetvom se oblikovala Kravata površine 10 hektara, dužine 850 metara, širine oko 230 metara, zlatnožute boje zrelog žita.Žetva žita i oblikovanje Kravate počela je ujutro u 9 sati. Prvi, „ručni otkos“ izveo je autor projekta Marijan Bušić, a odmah mu se pridružila skupina slavonskih „snaša“ u narodnoj nošnji, žanjući srpom i vežući požnjeveno žito u snoplje. Ovo pravo ozračje žetve upotpunila je pjesmom skupina članova Folklornog društva „Antun Matija Reljković“ iz Davora, te nekoliko mladića – konjanika, u odorama hrvatskih vojnika iz 17. stoljeća. Jer, upravo je u 17. stoljeću nastala autentična povijesna priča o hrvatskim vojnicima, s čvorovanim rupcima u Parizu, koje su tada Francuzi, a potom i cijeli svijet nazvali kravatama.Nakon simboličnog ručnog početka žetve, tri kombajna ponajprije su „obrubili“, označili obrise Kravate. Kravata u žitu, impresivna po veličini i jednostavnosti oblika, potpuno je oblikovana u 14 sati. Izvedba ove jedinstvene akcije, koja sa stajališta teorije umjetnosti spada u kategoriju landarta, čitavo vrijeme snimala se iz zraka helikopterima. Ovo događanje pratilo je pet hrvatskih TV postaja i veliki broj tiskovnih i radijskih medija, a putem sustava međunarodne TV razmjene vijest i sliku Kravate u žitu, te o Hrvatskoj – Domovini kravate, čut će i vidjeti milijarde ljudi. Među brojnim „znalcima slike“, koji snimaju i fotografiraju kadrove ovog iznimnog projekta, bio je prisutan i Ivo Pervan, jedan od hrvatskih doajena umjetničke fotografije.Tako je Marijan Bušić, nakon projekata Kravata oko Arene (2003.) i Kravata oko Hrvatske (2006.) – koji su u svjetskim razmjerima potvrdili kravatu kao medij s golemim simboličkim potencijalom – svoju intenzivnu komunikaciju sa svijetom nastavio novom kravatološkom kreacijom Kravata u žitu. Ovim landart djelom autor također predstavlja kravatu kao simbol hrvatskog i europskog identiteta, te globalni znak ljudskog dostojanstva, svečanosti, uspješnosti. Služeći se žitom, simbolom kruha, autor poziva na zajedništvo, pravednost i solidarnost među ljudima i narodima svih meridijana i paralela.Kravata u žitu ima i neka druga simbolička značenja i poruke. Kultiviranje zemlje u temeljima je općeljudske civilizacije. Obrada polja (agera) dovodi do agrikulture, a u prenesenu značenju svako područje čovjekova djelovanja jest polje. Tako i u likovnim umjetnostima govorimo o polju slike koje u landartu prerasta u doslovna polja na zemljinoj površini. Obratimo li pozornost na ono što se nanosi na polje, govorit ćemo o oblikovanju, bilo da je riječ o pigmentima boje ili o nečemu drugome. To drugo, u ovom slučaju, jest žito, elementarna namirnica koja je prehranila ljudski rod, nad kojom se prostire blagoslov hrane, vrijednost koju ne smijemo prestati osobito cijeniti i štovati. Kravata u žitu, obazriva prema prirodi, mogla bi se okarakterizirati kao ekološki osviještena akcija. Inače, na 10 hektara površine Kravate očekuje se urod od oko 50 tona žita. Marijan Bušić najavio je svoju novu kravatološku kreaciju „Kravata oko Panona“. Taj projekt simbolično će povezati deset panonskih zemalja na području bivšeg Panonskog mora.

Otvorena Izložba „U Kamenu Čvor – Kravata Imota“

U Etnografskom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba fotografija „U kamenu čvor – kravata Imota“, u organizaciji ustanove Academia Cravatica.

Fundus izložbe čini oko 220 starih fotografija nastalih u vremenskom rasponu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Fotografije, ti jedinstveni „dokumenti vremena“, u tom stogodišnjem razdoblju prikazuju stanovnike Imotske krajine – razne osobe i skupine, od težaka do „gospode“, u raznim životnim prigodama, ali s jednim zajedničkim obilježjem – svi nose kravatu kao ures. Urednice izložbe su Sanda Lončar i Suzana Budimir, a postav izložbe uz njih potpisuje i Nikola Albaneže. Izložba je otvorena do 30. rujna.

Svečano predstavljanje izložbe „ U kamenu čvor – kravata Imota“ upriličuje se 26. rujna, u 19 sati. Tom prigodom bit će predstavljena i istoimena monografija, čije su glavne i odgovorne urednice Sanda Lončar i Suzana Budimir. Uz fotografije iz fundusa izložbe, monografija također sadrži znanstvene i književne priloge o rupcu, kravati i povijesti fotografije u Imotskoj krajini. Još jedno poglavlje ove bogate monografije čini čak četrdesetak izjava, čiji su autori osobe istaknute u javnosti, porijeklom iz Imotske krajine. Njihova osobna i obiteljska iskustva u vezi s kravatom zanimljiv su i važan doprinos upoznavanju i posvješćivanju tradicije i kulture odijevanja u imotskom kraju. Kao posebna atrakcija promovirat će se kravata „Croata Imota“, kreirana s motivima grba Grada Imotskog i glagoljice te s fragmentima sviloveza.

Monografija „ U kamenu čvor – kravata Imota“ prva je knjiga Biblioteke „Gradovi, regije, zemlje i kravata“, koju je pokrenula Academia Cravatica. Čitavi taj projekt nadahnjuje se povijesnom činjenicom hrvatskog podrijetla kravate, kako su sredinom 17. stoljeća Francuzi nazvali slikovite rupce koje su oko vrata nosili hrvatski vojnici. Mnogo je manje poznata činjenica da je, kako je dosadašnjim tek početnim istraživanjima utvrđeno, rubac još stoljećima ranije bio obvezatan element na četrdesetak muških narodnih nošnji i dvadesetak ženskih, u svim hrvatskim regijama i drugim krajevima gdje žive Hrvati. Pritom je posebno zanimljivo kako je rubac manje prisutan u ženskoj, a znatno rašireniji u muškoj narodnoj nošnji.

Predstavljanjem ove izložbe i monografije, Academia Cravatica započinje s brojnim događanjima kojima najavljuje i obilježava Dan kravate. S obzirom da je kravata hrvatski simbol, simbol Europe te znak ljudskog dostojanstva, slobode i odgovornosti kao civilizacijskih vrijednosti, utemeljitelj i ravnatelj ustanove Academia Cravatica Marijan Bušić pokrenuo je inicijativu obilježavanja nacionalnog i svjetskog Dana kravate, svake godine 18. listopada. Toga dana, 2003. godine, izvedena je autorska instalacija „Kravata oko Arene“ u Puli, koju je putem svjetskih televizija vidjelo više od milijardu ljudi. Instalacija je ocijenjena kao „dosad najambiciozniji projekt promidžbe hrvatskoga identiteta u svijetu“. Njome je ujedno istaknuta i kravata kao medij koji je svojim snažnim simboličkim potencijalom iznimno važan za cijeli svijet. Academia Cravatica najavljuje da će se Dan kravate ove godine obilježiti kulturnim i društvenim događanjima u više hrvatskih gradova i u svijetu. (Dino Bedrina)