About admin

This author has not yet filled in any details.
So far admin has created 227 blog entries.

Čilić and Baghdatis – members of the Cravat Regiment for a day

Tennis players as members of the Cravat Regiment posed in front of the St. Mark’s ChurchMonday  February 2nd 2015 – Marin Čilić and Marcos Baghdatis have jumped into uniforms of the Cravat Regiment and lived one day as part of the honorary guard.

Their posturing in front of St. Mark’s Church  in Zagreb attracted a large number of tourists and passers-by that could not believe their eyes when they realized that two familiar faces that they’ve seen in uniforms of the Cravat Regiment are actually  Čilić and Baghdatis.

The tie in the rye

Cultivating land is the foundation of human civilization in general. Cultivating fields (agera) leads to agriculture, and in a figurative sense every area of man’s work is a field. So also in art, we talk about the field of a picture, which in land art has becomes the literal field on a background of land. If we turn our attention to what is added to the field, we can talk about formation, whether in pigments of colors or anything else. Here in this case, it is the grain, an elementary food, which feeds the human race, which receives a blessing as food, a value which we should never cease to appreciate and honor in a special way.


In the series of art projects by Marijan Bušić – a series which began with the thunderous Tie Around the Arena – a spectacular, symbolic message, a mega attraction, installation and performance brought together in a unique way, whereby the concept and performance find maximum expression. Then came the turn of the project The Tie in the Rye.

The tie in the rye is a true acknowledgement of value; with concern for the environment it could be described as ecologically aware, a nature-friendly project. Through the material of which it was made it glorified the grain, by its form, it glorified, of course, the tie. This unusual, wondrous article of clothing, praised and criticised for its lack of practicality, which makes some people attack it and seek to do away with it – is identified as a work of art. That is to say, it is well-known that art is defined as a product which does not, strictly speaking, have a specific function, or any practical value. However, despite the lack of this component, art is the highest product of the human spirit.

Kravata U Žitu

Nakon tri dana odlaganja izvedbe zbog loših vremenskih prilika, Marijan Bušić i suradnici uspješno su kreirali divovsku Kravatu u žitu. Usred 25 hektara žitnog polja, kod mjesta Davor blizu Nove Gradiške, žetvom se oblikovala Kravata površine 10 hektara, dužine 850 metara, širine oko 230 metara, zlatnožute boje zrelog žita.Žetva žita i oblikovanje Kravate počela je ujutro u 9 sati. Prvi, „ručni otkos“ izveo je autor projekta Marijan Bušić, a odmah mu se pridružila skupina slavonskih „snaša“ u narodnoj nošnji, žanjući srpom i vežući požnjeveno žito u snoplje. Ovo pravo ozračje žetve upotpunila je pjesmom skupina članova Folklornog društva „Antun Matija Reljković“ iz Davora, te nekoliko mladića – konjanika, u odorama hrvatskih vojnika iz 17. stoljeća. Jer, upravo je u 17. stoljeću nastala autentična povijesna priča o hrvatskim vojnicima, s čvorovanim rupcima u Parizu, koje su tada Francuzi, a potom i cijeli svijet nazvali kravatama.Nakon simboličnog ručnog početka žetve, tri kombajna ponajprije su „obrubili“, označili obrise Kravate. Kravata u žitu, impresivna po veličini i jednostavnosti oblika, potpuno je oblikovana u 14 sati. Izvedba ove jedinstvene akcije, koja sa stajališta teorije umjetnosti spada u kategoriju landarta, čitavo vrijeme snimala se iz zraka helikopterima. Ovo događanje pratilo je pet hrvatskih TV postaja i veliki broj tiskovnih i radijskih medija, a putem sustava međunarodne TV razmjene vijest i sliku Kravate u žitu, te o Hrvatskoj – Domovini kravate, čut će i vidjeti milijarde ljudi. Među brojnim „znalcima slike“, koji snimaju i fotografiraju kadrove ovog iznimnog projekta, bio je prisutan i Ivo Pervan, jedan od hrvatskih doajena umjetničke fotografije.Tako je Marijan Bušić, nakon projekata Kravata oko Arene (2003.) i Kravata oko Hrvatske (2006.) – koji su u svjetskim razmjerima potvrdili kravatu kao medij s golemim simboličkim potencijalom – svoju intenzivnu komunikaciju sa svijetom nastavio novom kravatološkom kreacijom Kravata u žitu. Ovim landart djelom autor također predstavlja kravatu kao simbol hrvatskog i europskog identiteta, te globalni znak ljudskog dostojanstva, svečanosti, uspješnosti. Služeći se žitom, simbolom kruha, autor poziva na zajedništvo, pravednost i solidarnost među ljudima i narodima svih meridijana i paralela.Kravata u žitu ima i neka druga simbolička značenja i poruke. Kultiviranje zemlje u temeljima je općeljudske civilizacije. Obrada polja (agera) dovodi do agrikulture, a u prenesenu značenju svako područje čovjekova djelovanja jest polje. Tako i u likovnim umjetnostima govorimo o polju slike koje u landartu prerasta u doslovna polja na zemljinoj površini. Obratimo li pozornost na ono što se nanosi na polje, govorit ćemo o oblikovanju, bilo da je riječ o pigmentima boje ili o nečemu drugome. To drugo, u ovom slučaju, jest žito, elementarna namirnica koja je prehranila ljudski rod, nad kojom se prostire blagoslov hrane, vrijednost koju ne smijemo prestati osobito cijeniti i štovati. Kravata u žitu, obazriva prema prirodi, mogla bi se okarakterizirati kao ekološki osviještena akcija. Inače, na 10 hektara površine Kravate očekuje se urod od oko 50 tona žita. Marijan Bušić najavio je svoju novu kravatološku kreaciju „Kravata oko Panona“. Taj projekt simbolično će povezati deset panonskih zemalja na području bivšeg Panonskog mora.

Exhibition “The Knot in the Rock – The Cravats of Imota”

 19.09.2007 In the Ethnographical Museum in Zagreb, an exhibition of photographs has been opened, entitled “The Knot in the Rock – the Cravats of Imota” organized by the Academia Cravatica. The exhibition consists of about 220 old photographs taken in the period from the middle of the 19th to the middle of the 20th century. The photographs, as unique documents of time, show the people of the Imotska krajina over that one hundred year period, a variety of people and groups, from labourers to “gentlemen”, in a variety of life situations, but with one common characteristic – they are all wearing cravats as ornamentation. The editors of the exhibition are Sanda Lončar and Suzana Budimir, and the exhibition collection is also the work of Nikola Albaneže. It is open until the 30th September. On 26th September 2007 in the Ethnographical Museum a monograph was presented from the series “Cities, Regions, Countries and the Cravat”, entitled “A Knot in the Rock – the Cravats of Imota”, sponsored by Academia Cravatica. For you, our dear friends and visitors to our web site, we present the introduction to this book, by Sanda Lončar, entitled A remembrance and sign.

Otvorena Izložba „U Kamenu Čvor – Kravata Imota“

U Etnografskom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba fotografija „U kamenu čvor – kravata Imota“, u organizaciji ustanove Academia Cravatica.

Fundus izložbe čini oko 220 starih fotografija nastalih u vremenskom rasponu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Fotografije, ti jedinstveni „dokumenti vremena“, u tom stogodišnjem razdoblju prikazuju stanovnike Imotske krajine – razne osobe i skupine, od težaka do „gospode“, u raznim životnim prigodama, ali s jednim zajedničkim obilježjem – svi nose kravatu kao ures. Urednice izložbe su Sanda Lončar i Suzana Budimir, a postav izložbe uz njih potpisuje i Nikola Albaneže. Izložba je otvorena do 30. rujna.

Svečano predstavljanje izložbe „ U kamenu čvor – kravata Imota“ upriličuje se 26. rujna, u 19 sati. Tom prigodom bit će predstavljena i istoimena monografija, čije su glavne i odgovorne urednice Sanda Lončar i Suzana Budimir. Uz fotografije iz fundusa izložbe, monografija također sadrži znanstvene i književne priloge o rupcu, kravati i povijesti fotografije u Imotskoj krajini. Još jedno poglavlje ove bogate monografije čini čak četrdesetak izjava, čiji su autori osobe istaknute u javnosti, porijeklom iz Imotske krajine. Njihova osobna i obiteljska iskustva u vezi s kravatom zanimljiv su i važan doprinos upoznavanju i posvješćivanju tradicije i kulture odijevanja u imotskom kraju. Kao posebna atrakcija promovirat će se kravata „Croata Imota“, kreirana s motivima grba Grada Imotskog i glagoljice te s fragmentima sviloveza.

Monografija „ U kamenu čvor – kravata Imota“ prva je knjiga Biblioteke „Gradovi, regije, zemlje i kravata“, koju je pokrenula Academia Cravatica. Čitavi taj projekt nadahnjuje se povijesnom činjenicom hrvatskog podrijetla kravate, kako su sredinom 17. stoljeća Francuzi nazvali slikovite rupce koje su oko vrata nosili hrvatski vojnici. Mnogo je manje poznata činjenica da je, kako je dosadašnjim tek početnim istraživanjima utvrđeno, rubac još stoljećima ranije bio obvezatan element na četrdesetak muških narodnih nošnji i dvadesetak ženskih, u svim hrvatskim regijama i drugim krajevima gdje žive Hrvati. Pritom je posebno zanimljivo kako je rubac manje prisutan u ženskoj, a znatno rašireniji u muškoj narodnoj nošnji.

Predstavljanjem ove izložbe i monografije, Academia Cravatica započinje s brojnim događanjima kojima najavljuje i obilježava Dan kravate. S obzirom da je kravata hrvatski simbol, simbol Europe te znak ljudskog dostojanstva, slobode i odgovornosti kao civilizacijskih vrijednosti, utemeljitelj i ravnatelj ustanove Academia Cravatica Marijan Bušić pokrenuo je inicijativu obilježavanja nacionalnog i svjetskog Dana kravate, svake godine 18. listopada. Toga dana, 2003. godine, izvedena je autorska instalacija „Kravata oko Arene“ u Puli, koju je putem svjetskih televizija vidjelo više od milijardu ljudi. Instalacija je ocijenjena kao „dosad najambiciozniji projekt promidžbe hrvatskoga identiteta u svijetu“. Njome je ujedno istaknuta i kravata kao medij koji je svojim snažnim simboličkim potencijalom iznimno važan za cijeli svijet. Academia Cravatica najavljuje da će se Dan kravate ove godine obilježiti kulturnim i društvenim događanjima u više hrvatskih gradova i u svijetu. (Dino Bedrina)

Cravat day – 18th October 2007

Academia Cravatica was founded in 1997 with the mission of promoting the tie or cravat as part of the Croatian, European, and world cultural heritage, and as a special medium of communication. The cravat is the only Croatian symbol which is universally known and appreciated, and at the same time is recognized and acknowledged as a Croatian symbol. The Croatian origins of the tie or cravat, founded on historic, ethnological and linguistic facts, are confirmed by world encyclopedias and other scientific sources. In addition, the many projects run by Academia Cravatica over the past ten years, have promoted Croatia – the homeland of the cravat, on a world scale. For example, the installation “The Cravat around the Arena” in Pula on 18th October 2003 was staged as a major world performance, which was seen on television throughout the world by more than a billion people. It is considered that this was the most ambitious promotion of the Croatian identity in the world to date. This installation, with the largest cravat in the world, symbolically brought together the ancient and modern ages, and the red color of the cravat sent a message to the world of love and life together of peoples and nations.


Croats gave the world the cravat, but it was nurtured, developed and perfected by other nations. For example, the Americans conceived a cravat in three parts and thereby perfected it technically. But the most important contribution to the development of the cravat came from the French, the English and other European nations. Therefore the cravat is a symbol of Europe. This is seen in the now common custom of the European Union that each country presiding over Union presents its own specific cravat at the beginning of its term.

The cravat is a universal symbol of elegance and the culture of dressing, but its powerful symbolic potential contains many other values. The vertical cravat symbolizes the human vertical – human dignity and self-awareness, moments of solemnity and ceremony, success and a business spirit… With its lightness on the one hand and the knot on the other, the cravat “binds” together freedom and responsibility. It encourages us to be more aware in our communication of our dignity and the dignity of others – our freedom, but also our responsibility. Due to its enormous symbolic power, the cravat is of great significance for Croatia and the world.

Marking Cravat Day, will contribute to the establishment and illumination of all the positive values of identity in Croatian society, and a recognizable and positive image of Croatia in the world. The initiative for marking Cravat Day has been supported by the Prime Minister dr. Ivo Sanader, and the program to mark the day will take place under the patronage of the President of the Republic of Croatia, Mr. Stjepan Mesić. The proposal to mark the national Cravat Day has also been supported by the Committee for Education, Science and Culture of the Croatian Parliament. Cravat Day will be marked by social and cultural events in several towns in Croatia, and, with the support of the Ministry of Foreign Affairs and European Integration of the RoC, in some other cities around the world.

We invite social and cultural institutions and Croatian citizens, in this country and abroad, to mark Cravat Day in their own communities in a worthy manner, as a day of celebration and community.

Marijan Bušić, prof.

 

Dan Kravate – 18. Listopada 2007.

Academia Cravatica utemeljena je 1997. godine, s misijom promicanja kravate kao dijela hrvatske, europske i svjetske kulturne baštine te posebnog medija komunikacije. Kravata je jedini hrvatski simbol univerzalno poznat i cijenjen, a istodobno prepoznatljiv i priznat kao hrvatski simbol. Hrvatsko podrijetlo kravate, utemeljeno na povijesnim, etnološkim i lingvističkim činjenicama, potvrđuju svjetske enciklopedije i drugi znanstveni izvori. S druge strane, brojni projekti ustanove Academia Cravatica u zadnjih deset godina promovirali su Hrvatsku – domovinu kravate u svjetskim razmjerima.

Primjerice, instalacija Kravata oko Arene u Puli, 18. listopada 2003. godine, izvedena je kao vrhunski svjetski spektakl, koji je putem svjetskih televizija vidjelo više od milijardu ljudi. Ocijenjeno je kako je to bila dosad najambicioznija promidžba hrvatskoga identiteta u svijetu. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.

Hrvati su svijetu podarili kravatu, ali su je drugi narodi dalje njegovali, razvijali i usavršavali. Primjerice, Amerikanci su koncipirali kravatu u tri dijela i tako je tehnološki usavršili. Ali najznačajniji doprinos razvoju kravate dali su Francuzi, Englezi i drugi europski narodi. Stoga je kravata i simbol Europe. To se očituje i u već uobičajenoj praksi Europske Unije da se svaka zemlja – predsjedateljica na početku svog mandata predstavlja svojom specifičnom kravatom.

Kravata je univerzalni simbol otmjenosti i kulture odijevanja, ali njezin moćni simbolički potencijal sadrži i mnoge druge vrijednosti. Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo i samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja, uspješnost i poslovni duh… Svojom pak lepršavošću, s jedne strane i čvorom, s druge strane, kravata «veže» slobodu i odgovornost. Potiče da u komunikaciji budemo više svijesni svog dostojanstva i dostojanstva drugih, svoje slobode, ali i svojih odgovornosti. Zbog svoje goleme simboličke snage, kravata ima epohalnu važnost za Hrvatsku i svijet.

Obilježavanje Dana kravate pridonijet će učvršćivanju i posvješćivanju svih pozitivnih identitetskih vrijednosti u hrvatskom društvu, te prepoznatljivosti i pozitivnoj slici Hrvatske u svijetu. Inicijativu obilježavanja Dana kravate podržao je i Premijer dr. Ivo Sanader, a program obilježavanja realizirat će se uz visoko pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske gospodina Stjepana Mesića. Prijedlog obilježavanja nacionalnog Dana kravate podržao je i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora.

Dan kravate obilježit će se društveno – kulturnim događanjima u više gradova Hrvatske te, uz potporu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH, i u nekim gradovima u svijetu

Pozivamo društvene i kulturne institucije, kao i hrvatske građane, u zemlji i iseljeništvu, da Dan kravate – dan svečanosti i zajedništva, dostojno obilježe u vlastitoj sredini.

Marijan Bušić, prof.
ravnatelj

 

18th October – The Cravat day!

The purpose of Cravat DayThe installation “A Cravat around the Arena”, performed on 18th October 2003 in Pula, created by Marijan Bušić, was as a world scale spectacle, seen on world television by more than a billion people. It was assessed as “the most ambitious, most well-thought out concept and project to promote the Croatian identity” (Ive Šimat Banov). Through this installation, with the largest cravat in the world, the ancient and the contemporary eras were linked symbolically, and the red color of the cravat sent a message to the world of love and life together for all peoples and nations. At this year’s book fair in Leipzig, where Croatia was a partner country, on the title page of the program book of Croatian authors there was a picture of precisely the Cravat around the Arena.


“The cravat is communication, a universal symbol of dignity and dress culture, and its symbolic potential also holds other values. The vertical cravat symbolizes the human vertical – human dignity and self-awareness, a moment of ceremony and celebration, success and the business spirit… By its fluttering lightness, however, on the one hand, and the knot on the other, the cravat “binds together” freedom and responsibility. It encourages us to communicate more aware of our own dignity and the dignity of others, our freedom, but also our responsibility. Due to its huge symbolic power, the cravat has epochal importance for Croatia and the world” Marijan Bušić pointed out, as the initiator of the project, Croatia – the Homeland of the Cravat.

With the cravat and the AC projects, Croatia is not only presenting itself to the world but is communicating with it, thereby showing its desire for openness and an exchange of cultural values with other nations. This desire for openness to other cultures, despite its suffering in history, has always been a dominant characteristic of Croatia’s relationship with the world. After the worldwide success of the Cravat around the Arena installation, which pointed out the cravat as a special medium on a world scale, AC launched the initiative to mark 18th October every year as Cravat Day in Croatia and the world.

Last year’s Cravat Day was promoted on 18th October as a “day of ceremony and community” under the auspices of the President of the Republic of Croatia, Stjepan Mesić, and was marked by a series of cultural and social events throughout Croatia – in Zagreb, Pula, Rijeka, Zadar, Split, Knin, Imotski, Dubrovnik, Ogulin, Varaždin, Karlovac, Osijek, Nova Gradiška, Slavonski Brod… Some of these events were prompted by AC, and many events were initiated by towns, tourist boards, various cultural associations, and individuals at their own initiative. Cravat Day was “celebrated” in various towns throughout the world, in Dublin, Tuebingen, Como, Tokyo, Sidney… Last year, the celebration of Cravat Day confirmed that people in Croatia and the world understand and accept the message and value of Cravat Day. We believe that marking Cravat Day contributed to establishing and awareness of the positive values of identity in Croatian society, and a recognizable and positive image of Croatia in the world. At the same time, the cravat, with its powerful symbolism, may be a factor in strengthening European identity and unity. Therefore we propose that the 18th October be marked every year in the Republic of Croatia as Cravat Day, and that the same proposal should be sent to the European Union and the UN.

Čestitamo 18.Listopad – Dan Kravate

Čestitamo Dan kravate – dan svečanosti i zajedništva!

Prije pet godina, 18. listopada 2003. godine, u Puli je izvedena autorska instalacija Marijana Bušića „Kravata oko Arene“, koju je kao vrhunski svjetski spektakl putem svjetskih TV postaja vidjelo više od milijardu ljudi. Ocijenjeno je kako je to bio najambiciozniji, najosmišljeniji koncept i projekt promocije hrvatskog identiteta u svijetu. Ustanova Academia Cravatica od tada svake godine 18. listopada obilježava Dan kravate.

„Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo i samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja, uspješnost i poslovni duh…“, ističe Marijan Bušić, začetnik projekta Hrvatska – Domovina kravate.