About admin

This author has not yet filled in any details.
So far admin has created 227 blog entries.

Kravata U Žitu

Nakon tri dana odlaganja izvedbe zbog loših vremenskih prilika, Marijan Bušić i suradnici uspješno su kreirali divovsku Kravatu u žitu. Usred 25 hektara žitnog polja, kod mjesta Davor blizu Nove Gradiške, žetvom se oblikovala Kravata površine 10 hektara, dužine 850 metara, širine oko 230 metara, zlatnožute boje zrelog žita.Žetva žita i oblikovanje Kravate počela je ujutro u 9 sati. Prvi, „ručni otkos“ izveo je autor projekta Marijan Bušić, a odmah mu se pridružila skupina slavonskih „snaša“ u narodnoj nošnji, žanjući srpom i vežući požnjeveno žito u snoplje. Ovo pravo ozračje žetve upotpunila je pjesmom skupina članova Folklornog društva „Antun Matija Reljković“ iz Davora, te nekoliko mladića – konjanika, u odorama hrvatskih vojnika iz 17. stoljeća. Jer, upravo je u 17. stoljeću nastala autentična povijesna priča o hrvatskim vojnicima, s čvorovanim rupcima u Parizu, koje su tada Francuzi, a potom i cijeli svijet nazvali kravatama.Nakon simboličnog ručnog početka žetve, tri kombajna ponajprije su „obrubili“, označili obrise Kravate. Kravata u žitu, impresivna po veličini i jednostavnosti oblika, potpuno je oblikovana u 14 sati. Izvedba ove jedinstvene akcije, koja sa stajališta teorije umjetnosti spada u kategoriju landarta, čitavo vrijeme snimala se iz zraka helikopterima. Ovo događanje pratilo je pet hrvatskih TV postaja i veliki broj tiskovnih i radijskih medija, a putem sustava međunarodne TV razmjene vijest i sliku Kravate u žitu, te o Hrvatskoj – Domovini kravate, čut će i vidjeti milijarde ljudi. Među brojnim „znalcima slike“, koji snimaju i fotografiraju kadrove ovog iznimnog projekta, bio je prisutan i Ivo Pervan, jedan od hrvatskih doajena umjetničke fotografije.Tako je Marijan Bušić, nakon projekata Kravata oko Arene (2003.) i Kravata oko Hrvatske (2006.) – koji su u svjetskim razmjerima potvrdili kravatu kao medij s golemim simboličkim potencijalom – svoju intenzivnu komunikaciju sa svijetom nastavio novom kravatološkom kreacijom Kravata u žitu. Ovim landart djelom autor također predstavlja kravatu kao simbol hrvatskog i europskog identiteta, te globalni znak ljudskog dostojanstva, svečanosti, uspješnosti. Služeći se žitom, simbolom kruha, autor poziva na zajedništvo, pravednost i solidarnost među ljudima i narodima svih meridijana i paralela.Kravata u žitu ima i neka druga simbolička značenja i poruke. Kultiviranje zemlje u temeljima je općeljudske civilizacije. Obrada polja (agera) dovodi do agrikulture, a u prenesenu značenju svako područje čovjekova djelovanja jest polje. Tako i u likovnim umjetnostima govorimo o polju slike koje u landartu prerasta u doslovna polja na zemljinoj površini. Obratimo li pozornost na ono što se nanosi na polje, govorit ćemo o oblikovanju, bilo da je riječ o pigmentima boje ili o nečemu drugome. To drugo, u ovom slučaju, jest žito, elementarna namirnica koja je prehranila ljudski rod, nad kojom se prostire blagoslov hrane, vrijednost koju ne smijemo prestati osobito cijeniti i štovati. Kravata u žitu, obazriva prema prirodi, mogla bi se okarakterizirati kao ekološki osviještena akcija. Inače, na 10 hektara površine Kravate očekuje se urod od oko 50 tona žita. Marijan Bušić najavio je svoju novu kravatološku kreaciju „Kravata oko Panona“. Taj projekt simbolično će povezati deset panonskih zemalja na području bivšeg Panonskog mora.

Otvorena Izložba „U Kamenu Čvor – Kravata Imota“

U Etnografskom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba fotografija „U kamenu čvor – kravata Imota“, u organizaciji ustanove Academia Cravatica.

Fundus izložbe čini oko 220 starih fotografija nastalih u vremenskom rasponu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Fotografije, ti jedinstveni „dokumenti vremena“, u tom stogodišnjem razdoblju prikazuju stanovnike Imotske krajine – razne osobe i skupine, od težaka do „gospode“, u raznim životnim prigodama, ali s jednim zajedničkim obilježjem – svi nose kravatu kao ures. Urednice izložbe su Sanda Lončar i Suzana Budimir, a postav izložbe uz njih potpisuje i Nikola Albaneže. Izložba je otvorena do 30. rujna.

Svečano predstavljanje izložbe „ U kamenu čvor – kravata Imota“ upriličuje se 26. rujna, u 19 sati. Tom prigodom bit će predstavljena i istoimena monografija, čije su glavne i odgovorne urednice Sanda Lončar i Suzana Budimir. Uz fotografije iz fundusa izložbe, monografija također sadrži znanstvene i književne priloge o rupcu, kravati i povijesti fotografije u Imotskoj krajini. Još jedno poglavlje ove bogate monografije čini čak četrdesetak izjava, čiji su autori osobe istaknute u javnosti, porijeklom iz Imotske krajine. Njihova osobna i obiteljska iskustva u vezi s kravatom zanimljiv su i važan doprinos upoznavanju i posvješćivanju tradicije i kulture odijevanja u imotskom kraju. Kao posebna atrakcija promovirat će se kravata „Croata Imota“, kreirana s motivima grba Grada Imotskog i glagoljice te s fragmentima sviloveza.

Monografija „ U kamenu čvor – kravata Imota“ prva je knjiga Biblioteke „Gradovi, regije, zemlje i kravata“, koju je pokrenula Academia Cravatica. Čitavi taj projekt nadahnjuje se povijesnom činjenicom hrvatskog podrijetla kravate, kako su sredinom 17. stoljeća Francuzi nazvali slikovite rupce koje su oko vrata nosili hrvatski vojnici. Mnogo je manje poznata činjenica da je, kako je dosadašnjim tek početnim istraživanjima utvrđeno, rubac još stoljećima ranije bio obvezatan element na četrdesetak muških narodnih nošnji i dvadesetak ženskih, u svim hrvatskim regijama i drugim krajevima gdje žive Hrvati. Pritom je posebno zanimljivo kako je rubac manje prisutan u ženskoj, a znatno rašireniji u muškoj narodnoj nošnji.

Predstavljanjem ove izložbe i monografije, Academia Cravatica započinje s brojnim događanjima kojima najavljuje i obilježava Dan kravate. S obzirom da je kravata hrvatski simbol, simbol Europe te znak ljudskog dostojanstva, slobode i odgovornosti kao civilizacijskih vrijednosti, utemeljitelj i ravnatelj ustanove Academia Cravatica Marijan Bušić pokrenuo je inicijativu obilježavanja nacionalnog i svjetskog Dana kravate, svake godine 18. listopada. Toga dana, 2003. godine, izvedena je autorska instalacija „Kravata oko Arene“ u Puli, koju je putem svjetskih televizija vidjelo više od milijardu ljudi. Instalacija je ocijenjena kao „dosad najambiciozniji projekt promidžbe hrvatskoga identiteta u svijetu“. Njome je ujedno istaknuta i kravata kao medij koji je svojim snažnim simboličkim potencijalom iznimno važan za cijeli svijet. Academia Cravatica najavljuje da će se Dan kravate ove godine obilježiti kulturnim i društvenim događanjima u više hrvatskih gradova i u svijetu. (Dino Bedrina)

Dan Kravate – 18. Listopada 2007.

Academia Cravatica utemeljena je 1997. godine, s misijom promicanja kravate kao dijela hrvatske, europske i svjetske kulturne baštine te posebnog medija komunikacije. Kravata je jedini hrvatski simbol univerzalno poznat i cijenjen, a istodobno prepoznatljiv i priznat kao hrvatski simbol. Hrvatsko podrijetlo kravate, utemeljeno na povijesnim, etnološkim i lingvističkim činjenicama, potvrđuju svjetske enciklopedije i drugi znanstveni izvori. S druge strane, brojni projekti ustanove Academia Cravatica u zadnjih deset godina promovirali su Hrvatsku – domovinu kravate u svjetskim razmjerima.

Primjerice, instalacija Kravata oko Arene u Puli, 18. listopada 2003. godine, izvedena je kao vrhunski svjetski spektakl, koji je putem svjetskih televizija vidjelo više od milijardu ljudi. Ocijenjeno je kako je to bila dosad najambicioznija promidžba hrvatskoga identiteta u svijetu. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.

Hrvati su svijetu podarili kravatu, ali su je drugi narodi dalje njegovali, razvijali i usavršavali. Primjerice, Amerikanci su koncipirali kravatu u tri dijela i tako je tehnološki usavršili. Ali najznačajniji doprinos razvoju kravate dali su Francuzi, Englezi i drugi europski narodi. Stoga je kravata i simbol Europe. To se očituje i u već uobičajenoj praksi Europske Unije da se svaka zemlja – predsjedateljica na početku svog mandata predstavlja svojom specifičnom kravatom.

Kravata je univerzalni simbol otmjenosti i kulture odijevanja, ali njezin moćni simbolički potencijal sadrži i mnoge druge vrijednosti. Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo i samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja, uspješnost i poslovni duh… Svojom pak lepršavošću, s jedne strane i čvorom, s druge strane, kravata «veže» slobodu i odgovornost. Potiče da u komunikaciji budemo više svijesni svog dostojanstva i dostojanstva drugih, svoje slobode, ali i svojih odgovornosti. Zbog svoje goleme simboličke snage, kravata ima epohalnu važnost za Hrvatsku i svijet.

Obilježavanje Dana kravate pridonijet će učvršćivanju i posvješćivanju svih pozitivnih identitetskih vrijednosti u hrvatskom društvu, te prepoznatljivosti i pozitivnoj slici Hrvatske u svijetu. Inicijativu obilježavanja Dana kravate podržao je i Premijer dr. Ivo Sanader, a program obilježavanja realizirat će se uz visoko pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske gospodina Stjepana Mesića. Prijedlog obilježavanja nacionalnog Dana kravate podržao je i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora.

Dan kravate obilježit će se društveno – kulturnim događanjima u više gradova Hrvatske te, uz potporu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH, i u nekim gradovima u svijetu

Pozivamo društvene i kulturne institucije, kao i hrvatske građane, u zemlji i iseljeništvu, da Dan kravate – dan svečanosti i zajedništva, dostojno obilježe u vlastitoj sredini.

Marijan Bušić, prof.
ravnatelj

 

Čestitamo 18.Listopad – Dan Kravate

Čestitamo Dan kravate – dan svečanosti i zajedništva!

Prije pet godina, 18. listopada 2003. godine, u Puli je izvedena autorska instalacija Marijana Bušića „Kravata oko Arene“, koju je kao vrhunski svjetski spektakl putem svjetskih TV postaja vidjelo više od milijardu ljudi. Ocijenjeno je kako je to bio najambiciozniji, najosmišljeniji koncept i projekt promocije hrvatskog identiteta u svijetu. Ustanova Academia Cravatica od tada svake godine 18. listopada obilježava Dan kravate.

„Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo i samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja, uspješnost i poslovni duh…“, ističe Marijan Bušić, začetnik projekta Hrvatska – Domovina kravate.

Dan Kravate U Hrvatskoj I Svijetu

Prigodom ovogodišnjeg Dana kravate, 18. listopada, Academia Cravatica (AC) i Turistička zajednica grada Zagreba organiziraju u utorak 18. listopada o.g. svečani nastup Počasne satnije Kravat-pukovnije, na Markovu trgu s početkom u 12 sati.Postroj Kravat-pukovnije ovom prigodom po prvi puta nastupa sa čak osam konjanika (dosada četiri) i 11 vojnika-pješaka. Oni će se postrojiti na Markovu trgu, a njihov zapovjednik Željko Matejčić podnijet će svečani prijavak predsjedniku Hrvatskoga sabora gosp. Luki Bebiću, koji će izvršiti pregled postroja. Slijedi ceremonija prestrojavanja, pregleda naoružanja i postavljanja stražara na ulaz crkve Sv. Marka. Sudjelovanje osam konjanika u postroju posebna je atrakcija ovog događanja. Program na Markovu trgu traje oko 15 minuta, nakon čega pripadnici Počasne satnije prolaze u ophodnji užim središtem grada, a na Trgu bana Jelačića – kod spomenika Bana, te na Kaptolu ispred Katedrale – kod Gospinog kipa, također izvode ceremoniju smjene straže.Prigodom ovogodišnjega Dana kravate, promovira se i DVD dokumentarnog filma „Kravat-pukovnija“, koji će se podijeliti prisutnim novinarima. Poslanje Kravat-pukovnije je njegovati tradiciju junačke hrvatske lake konjice iz 17. stoljeća i svojim programom aktualizirati povijesne početke kravate. Turistička zajednica grada Zagreba sponzorski podržava izvedbu programa Kravat-pukovnije, promovirajući tako jedinstvenu sliku Zagreba kao svjetske prijestolnice kravate.

U Hrvatskoj je obilježavanje Dana kravate sve popularnije osobito u školama i dječjim vrtićima. Ove se godine, primjerice, po prvi puta Dan kravate obilježava u osnovnoj školi u Radoboju (kod Krapine) i u srednjoj medicinskoj školi u Osijeku. Običaj svečanog obilježavanja Dana kravate širi se i u svijetu, u čemu često sudjeluju i hrvatska veleposlanstva. Japanski grad Kyoto, duhovna prijestolnica Japana, pokrenuo je s ustanovom Academia Cravatica poseban program suradnje na promociji kravate kao medija. Udruga ljubitelja kravate iz Australije – Tie Society of Australia i ove godine, već četvrtu godinu zaredom, slavi Dan kravate posebnim svečanim programom. Hrvatsko Veleposlanstvo u Madridu i tvrtka SOLOiO, specijalizirana za dizajn i izradu kravata, također svojim programima svečano obilježavaju Dan kravate, a na zgradi Veleposlanstva bit će postavljena crvena kravata duga sedam metara. Po prvi puta Dan kravate obilježava se u Ljubljani, u modnoj kući Modiana. U Santiagu, glavnom gradu Čilea, hrvatsko veleposlanstvo s tamošnjim institutom za kulturu Casa della providenza, pripremaju izložbu „Izazov kravate“ koja će se održati u prosincu ove godine…

Kravatu kao znak otmjenosti i samosvijesti nose stoljećima ljudi cijelog planeta. S obzirom da potječe od Hrvata, Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate. „Čestitamo Dan kravate, dan dostojanstva i zajedništva… Kao modni, socijalni i kulturološki fenomen globalnih razmjera, kravata je najprepoznatljiviji simbol moderne civilizacije. Zanimljivo, u isto vrijeme nedovoljno smo je svjesni. Izvorno je kravata simbol zaručništva, ljubavi i vjernosti, no predstavlja i viteštvo, ljudsko dostojanstvo i zajedništvo, svečanost, demokraciju, poslovnu izvrsnost… Svjetskim Danom kravate obnovimo zajedništvo i vrijednosti koje kravata predstavlja.“, navodi se u prigodnom proglasu ustanove Academia Cravatica.

Kravat-Art Nicholasa Daddazia

Nicholas B. Daddazio, umjetnik koji se posvetio proučavanju kravate i njezine simbolike, specijalni je korespondent Academie Cravatice iz New Yorka. Njegovo je zanimanje za ovaj fenomen rezultiralo izradom brojnih skulptura s motivom kravate. Skulpture od bronce počeo je izrađivati još 1992. godine, a 2005. godine počinje izrađivati skulpture većih dimenzija, kombinirajući materijale poput platna, mreže, plastike, trapera itd. Radove ovog osebujnog umjetnika, kao i detaljnije informacije o njegovu radu, možete pronaći na službenoj internetskoj stranici: http://www.necktiesculpture.com

Izazov Kravate U Latinskoj Americi

Santiago de Chile, glavnom gradu Čilea, ugostio je izložbu „Izazov kravate – kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi“, u organizaciji Veleposlanstva RH, ustanove Academia Cravatica i tamošnjeg uglednog Instituta za kulturu Providencia, te uz potporu Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH. Nakon gostovanja u devet zemalja Europe i Afrike (od 2004. godine), izložba „ Izazov kravate“ sada se prvi puta predstavlja u Latinskoj Americi i prva je od hrvatskih izložbi ovoga opsega u Čileu unazad nekoliko godina, a ostaje otvorena do kraja siječnja 2012. godine.

Izložbu su otvorili Cristian Labbe – gradonačelnik općine Providencia (jedne od središnjih gradskih općina šestmilijunskoga Santiaga), predsjednik Instituta za kulturu Providencia Osvaldo Rivera, hrvatska veleposlanica u Čileu Vesna Terzić i kustos izložbe Nikola Albaneže. Na prigodnom prijemu i domjenku bili su nazočni brojni predstavnici čileanskih državnih institucija na čelu s čileanskim senatorom hrvatskoga podrijetla Baldom Prokuricom, predstavnici čileanskog Ministarstva vanjskih poslova i kulturnih krugova, brojni veleposlanici i predstavnici diplomatskog zbora, kao i brojni Čileanci hrvatskoga podrijetla, kojih u Čileu ima oko 400 tisuća. Izložbom se simbolički najavljuje obilježavanje dvadesete obljetnice uspostave diplomatskih odnosa Republike Hrvatske i Republike Čile. Ovo svečano događanje obogaćeno je instalacijom kravate, prema umjetničkom projektu Marijana Bušića, koja je svezana na pročelju zgrade spomenutoga Instituta za kulturu Providencia, gdje je izložba postavljena. Bila je znakovita i nazočnost dvojice mladića u odorama „Kravat-pukovnije“, hrvatske počasne postrojbe koja oživljava sjećanje na povijesne početke kravate u 17. stoljeću. U programu otvaranja izložbe nastupilo je i hrvatsko folklorno društvo „Domovina“ iz Santiaga. Događanje su popratili brojni mediji, s naglaskom na Hrvatsku kao Domovinu kravate.

Na više stotina četvornih metara izložbenoga prostora predstavljeni su odabrani radovi s temom kravate 51 autora, iz zemalja u kojima je izložba do sada gostovala. Uz taj postav izloženi su i radovi osam čileanskih umjetnika i rad jedne argentinske umjetnice, koji svoja ostvarenja nadahnuta kravatom doniraju ustanovi Academia Cravatica, za stalni postav Muzeja kravate u osnivanju. Izložbu prati katalog na španjolskom, hrvatskom i engleskom jeziku, s reprodukcijama svih umjetničkih djela, uz uvodne riječi idejnog začetnika i pokretača izložbe Marijana Bušića i ministra kulture RH Jasena Mesića, te s esejima likovnih kritičara Iva Šimata Banova, Enesa Quiena i Nikole Albaneža. Pisani prilog uz katalog izložbe priložio je i v.d. čileanskoga ministra vanjskih poslova veleposlanik Fernando Schmidt. S obzirom da većina hrvatskih iseljenika u Čileu potječe s otoka Brača, uz ova autorska djela izloženo je i šest fotografija portreta Bračana s kravatom, među kojima su i Vladimir Nazor, Androniko Lukšić, Stjepan Pulišelić…

Tijekom proteklih osam godina izložba „Izazov kravate – kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi“ bila je predstavljena, osim u Hrvatskoj, u još devet zemalja (Bosna i Hercegovina, Egipat, Južnoafrička Republika, Poljska, Austrija, Bugarska, Njemačka, Danska, Mađarska), odnosno u šesnaest gradova (Mostar i Sarajevo, Kairo i Aleksandrija, Pretoria i Johannesburg, Krakov i Gdanjsk, Beč, Sofija i Ruse, Berlin, Kopenhagen, Budimpešta) i čitavo je vrijeme nastavila svoj razvoj. Naime, temeljna ideja – prikupljanje recentnih umjetničkih ostvarenja koja tematiziraju kravatu i njezin moćan simbolički potencijal, potvrdila se kao nadasve poticajna: sa svakom sljedećom realizacijom izložbe njezin fundus obogaćivao se novim djelima. Time je potvrđen međunarodni karakter izložbe, jer autori svake pojedine zemlje svojim radovima unose jedinstvene odlike i motive svoje sredine.

Čilić i Baghdatis – članovi Kravat pukovnije na jedan dan

Tenisači kao članovi Kravat pukovnije pozirali ispred crkve Sv. Marka

U ponedjaljak, 2. veljače, Marin Čilić i Marcos Baghdatis, odjenuli su uniforme Kravat pukovnije i proživjeli jedan dan kao dio počasne satnije. Njihovo poziranje ispred crkve Sv. Marka u Zagrebu, privuklo je velik broj turista i slučajnih prolaznika koji nisu mogli vjerovati svojim očima kada su shvatili da se u postrojbi Kravat pukovnije nalaze baš Čilić i Baghdatis.

Hironori Ura Voli Hrvatsku I Japan

Umjetnički radovi japanskog umjetnika inspirirani hrvatskim kravatamaU sklopu tjedna japanske kulture, gastronomije i tehnologije -Hrvatska voli Japan, Japan voli Hrvatsku-, otvorena je izložba mladog japanskog umjetnika, Hironorija Uru. Pod nazivom -Hironori Ura voli Hrvatsku i Japan-, izložena su maštovita remek-djela: predmeti iz japanske tradicije poput zmajeva i kišobrana i predmeti iz hrvatske tradicije – kravate, obojani su prekrasnim koloritima koje umjetnik prenosi iz japanske tradicije u moderne predmete i tako na jedinstven način dočarava duh Dalekog Istoka u suvremenom ruhu.Hironori Ura, dobitnik je brojnih nagrada u Japanu, poznat je po performansu u japanskom paviljonu tijekom Svjetske izložbe Expo u Šangaju. Iznimno je aktivan i u različitim društvenim aktivnostima vezanima uz umjetnost i kulturu.

Izložbu možete posjetiti u predvorju hotela Westin, od 20. do 29. ožujka 2015.

18. 10. 2015. Predstavljamo Vam Svjetski Dan Kravate!