About Academia Cravatica

This author has not yet filled in any details.
So far Academia Cravatica has created 14 blog entries.

O slici Colbert predstavlja… te o preustroju pukovnije Royal Cravates

21. lipnja 1667.

Među velikim kompozicijama na kojima je francuski slikar Henri Testelin (1616-1695.) predstavio važne događaje iz života kralja Luja XIV. nalazi se i slika čiji je naziv: Colbert Présente Á Luis XIV. Les membres De LAcademie Royale de Sciences. (Colbert predstavlja kralju Luju XIV. članove Kraljevske akademije znanosti).[1]

(više…)

Govor francuskog veleposlanik u RH Nj.E. Philippea Meuniera povodom otvaranja izložbe „Hrvati, Francuzi i kravata“

20. svibnja 2017. u auli Klovićevih dvora.

“Dame i gospodo,
Zaista sam počašćen što imam priliku prisustvovati proslavi 350. obljetnice utemeljenja francusko-hrvatske pukovnije Kraljevskih Hrvata (Royal Cravates), i sudjelovati u otvorenju izložbe „Hrvati, Francuzi i kravata”.

Prisustvovao sam s iskrenim emocijama svečanosti na Markovu trgu u spomen na slavne hrvatske husare koji su pomogli Francuskom Kraljevstvu u teškim ratovima. Borili su se hrabro na mnogim ratištima, često pred očima kralja Luja XIV.

Pozivam svakog od Vas da u Parizu posjeti muzej Invalides, gdje nedaleko od Napoleonove grobnice možete vidjeti spomen-ploču u čast pukovnije Kraljevskih Hrvata francuske vojske.

Ovi hrvatski vojnici, saveznici Francuske, nosili su maramu u boji zavezanu oko vrata. Desetljećima je ova marama ostavljala snažan dojam na njihove kolege iz francuske vojske, ali i na kraljevskom Dvoru. Vojnici i dvorjani brzo su je usvojili kao bitan modni detalj – samo nisu smjeli nositi ljepšu kravatu od kraljeve!

I samom kralju se veoma sviđao ovaj ukras na uniformi Kraljevskih Hrvata, čak toliko da je on stvorio posebno radno mjesto za osobu koja je bila zadužena da ga savjetuje pri odabiru kravate i da je namjesti!Malo pomalo, kravata se proširila po cijeloj Europi kao bitan dio mode. Njezin stil se razvio. I danas je u cijelom svijetu kravata temeljna sastavnica muške odjeće – od školaraca do poslovnih ljudi, diplomata, političara …

No za mene je ona prije svega simbol dugog prijateljstva između Francuza i Hrvata; dokaz o dubini odnosa između naših dviju zemalja, naših dviju kultura.

Jedan od najvećih pisaca devetnaestog stoljeća, Honoré de Balzac, čitav jedan esej posvetio je kravati, u kojem je napisao: „Kravata je važan i obvezan dio odjeće, pomoću čijih raznih oblika možemo saznati ponešto o onome tko ju nosi”.Balzac je bio potpuno u pravu: uz beskrajnu različitost oblika, boja i uzoraka, ali i širok izbor materijala i vezanja, kravata je način izražavanja, način da se izrazi osobnost.

Imajmo na umu ovu izvanrednu priču dok budemo razgledavali izložbu „Hrvati, Francuzi i kravata”, koju sada imam čast proglasiti otvorenom!”

350. obljetnica imenovanja kravate

Zagreb, 20. svibnja 2017. – Academia Cravatica, ustanova posvećena povijesnom istraživanju i promociji simboličkih vrijednosti kravate, organizirala je obilježavanje 350. obljetnice imenovanja kravate sljedećim programom:

• velika smjena straže Kravat-pukovnije, na Trgu sv. Marka s početkom u 12:00 sati,
• otvorenje izložbe ”Hrvati, Francuzi i kravata” u auli Klovićevih dvora s početkom u 12:30 sati.

Program se održavao pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović i uz suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba te uz potporu ostalih partnera.

Odabir datuma 20. svibnja 2017. nalazi se u činjenici da je preustroj pukovnije “Royal Cravates” dovršen uz osobni nadzor francuskog kralja Luja XIV. 20. svibnja 1667.

Cilj održavanja ovog programa je promocija simboličkih vrijednosti kravate te kao podsjetnik kako je kravata (rubac), imenovana po Hrvatima, bila prihvaćena na francuskom dvoru i time ušla na velika vrata u svijet mode i tu se zadržala do današnjih dana gdje je doživjela mnoge transformacije, ali ostala kao važan modni detalj promovirajući temeljne vrijednosti društva.

Academia Cravatica uz tradicionalnu proslavu Dana kravate, uz svoje dosadašnje aktivnosti kojima promovira njene simboličke vrijednosti povodom 350. obljetnice njenog imenovanja, želi naglasititi da je spona Hrvatske i svijeta upravo kravata (rubac) koja se koristila kao simbol vezivanja i odanosti.
Kada su hrvatski vojnici kretali u Tridesetogodišnji rat, njihove su im djevojke i žene vezale crvene rupce oko vrata kao simbol njihove ljubavi.

Na izložbi u Klovićevim dvorima izložena je kopija slike autora Henrija Testelina kao najraniji primjer nošenja kravate koja je postala neizostavnim dijelom svakog muškog portreta. Slika se nalazi u poznatom pariškom dvorcu Versaillesu. Među prikazanim povijesnim osobama, kralj Luj XIV. i njegov brat Philippe izdvajaju se po jednom detalju, dok su ostali sudionici odjeveni po staroj modi s čipkastim ovratnikom, Luj XIV. i Philippe nose kravatu.

“U neprekinutom slijedu kravatinog osvajanja Svijeta, presudnim se pokazao prvi skok koji se zbio kada su je Hrvati predali, a Francuzi preuzeli i po njima je imenovali. Koliko je otada bila važna govore protekla stoljeća. Zbog nje je košulja dobila ovratnik, sako se otvorio na prsima i pojavio se rever, a šarenilo muške odjeće je prigušeno kako bi ona – kravata cjelokupnom dojmu dala pečat bojom i uzorkom. Kravata je dizajnirala modnog muškarca.” – izjavljuje Marijan Bušić, ravnatelj Academie Cravatice.

” Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) prepoznala je projekt smjene straže Kravat-pukovnije od samih početaka i, u suradnji s ustanovom Academia Cravatica (AC), želi ovim programom promovirati Zagreb kao prijestolnicu kravate te, time, dodatno istaknuti našu bogatu kulturu, tradiciju i, naravno, obogatiti turističku ponudu grada. Čestitamo na 350. obljetnici imenovanja kravate i raduje nas da je Zagreb epicentar ove svjetske priče.” – izjavljuje Martina Bienenfeld, direktorica TZ Grada Zagreba.

Ovo događanje izvrstan je povod za obilježavanje duge povijesti hrvatsko-francuskih sveza te za dodatno učvršćivanje temelja izgradnje još bolje suradnje na svakome planu u rasponu od političke i kulturne do gospodarske domene. Nadamo se da će Hrvati još više cijeniti činjenicu kako smo ovaj vrlo popularan modni detalj baš na današnji dan predstavili svijetu, promijenili svijet mode i ostavivši neizbrisiv trag u povijesti, a Zagreb učinili prijestolnicom kravate.

 

Obilježavanju 350. obljetnice prisustvovali su mnogi istaknuti uzvanici:

U ime Vlade RH i pomoćnik ministra hrvatskih branitelja – g. Dinko Tandara

Francuski veleposlanik – nj.e.g. Philippe Meunier

Ispred Ministarstva vanjskih i europskih poslova, posebni savjetnik potpredsjednika Vlade i ministra –  g. Filip  Vučak

Brigadir Elvis Burčul – izaslanik potpredsjednika vlade i ministra obrane Krstičevića i general zbora Mirka Šundova, načelnika GS OSRH

Brazilski veleposlanik – nj.E.g. Paulo Roberto Campos Tarrisse da Fontoura

Kanadski veleposlanik – nj.E.g. Daniel Maksymiuk

Irska veleposlanica – nj.E.gđa Olive Hempenstall

Sirijski počasni konzul – g. Abdulwahed Abdulwahid

Marijana Petir – zastupnica u EU parlamentu

Ispred Plemenite opčine turopoljske – Župan g. Juraj pl. Odrčić

 

Još jednom zahvaljujemo svima koji su svojim prisustvom, ili na bilo koji drugi način, dali svoj obol ovoj veličanstvenoj manifestaciji!

Galerija fotografija s izložbe “Šibenik 950”

„Šibenik 950“, izložba održana u Muzeju Mimara

Šibenik je svoju 950. obljetnicu obilježio, pored niza drugih manifestacija, kolekcijom kravata. Na inicijativu Šibenčanke Jagode Sablić i od nje upućeni poziv odazvali su se ne samo građani Šibenika, nego i pojedinci iz široka svijeta – iz europskih i američkih zemalja, iz Australije i Novog Zelanda. Odazvali su se sportaši i znanstvenici, glumci i pjevači, likovni umjetnici i glazbenici, gradski vijećnici i drugi političari. Nameće se pitanje: a zašto baš Šibenik? Zar ne bi i neki drugi grad mogao na taj način obilježiti svoj rođendan ili bilo što drugo?

Dakako da bi jer svatko se može poslužiti kravatom. Ona pripada svima, prihvaćena je posvuda (ili skoro posvuda), naprosto globalno. Međutim, Hrvatska, odnosno hrvatski gradovi ipak imaju barem mrvicu razloga više da to učine. A on proizlazi iz jednostavne činjenice – kravata potječe od Hrvata. Zato je možemo predstaviti sloganom Marijana Bušića: „Hrvatska, a tako svjetska!“ Odnosno: „Svjetska, a ipak hrvatska!“ Pritom ne zaboravimo: kravata je na samome početku bila u čvor svezani rubac. Nema mjesta muškoj isključivosti.

Nameće se još jedno pitanje: nije li mogao umjesto kravate poslužiti neki drugi predmet čije bi primjerke građani prikupljali u istu svrhu? Dakako da jest, ali niti jedan drugi predmet ne posjeduje simbolički potencijal poput kravate. Jedino se kroz nju pojedinac u tako sažetoj mjeri izražava (i kroz njezin izostanak, naravno), iznosi svoju osobnost na vidjelo, ponekad i vlastiti stav.

Imajući na umu navedena dva razloga, zaključimo kako su ovako nastala kolekcija kravata „Šibenik 950“ te istoimena izložba rezultat kolektivne umjetničke geste svih pojedinaca koji su željeli pridonijeti proslavi grada Šibenika. Snažno, pak, vizualno djelovanje izložbe posljedica je skupno predstavljene istovrsne množine, dojmljive količine okupljene na jednome mjestu. Usporedo sa takvom velikom, sveobuhvatnom predodžbom, nadaje se interes za pojedinačno: konkretno, čija je ovo kravata?
Sveza na relaciji osoba – kravata je uvijek na djelu!

Nikola Albaneže

Mimara: otvorenje izložbe ”Šibenik 950” – 950 kravata za 950 godina Šibenika

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe!

Nakon što je u studenome prošle godine izložba „Kravata – Croata“ bila predstavljena u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku, obilježavanje 950. obljetnice grada Šibenika nastavlja se u Muzeju Mimara. Idejni tvorac i nositeljica ovog projekta je gospođa Jagoda Sablić, izvršna producentica Međunarodnog dječjeg festivala, književnica za djecu i mlade i ilustratorica. Ideja, koja je u potpunosti realizirana, bila je da se prikupi i izloži 950 kravata poznatih osoba iz javnog, kulturnog, političkog života, kao i kravate građana grada, i drugih gradova prijatelja grada Šibenika, ali i iz inozemstva. Stizale su kravate iz Australije, Kanade, SAD-a, Italije, ali svoj najveći doprinos dali su pjevači, glumci, redatelji, kipari, likovni umjetnici, glazbenici, novinari, sportaši, spikeri, političari, kulturnjaci svih zanimanja.

Posebnu pozornost plijenila je kravata Dražena Petrovića, književnika Jure Kaštelana, pok.glumca i dramaturga Branka Matića Šibenčanina,književnika Mladena Bjažića, ali i svih estradnih umjetnika. Nesebično su se u akciju uključili menadžer Zoran Škugor, radijski voditelj Tomislav Baran,Vjekoslava Huljić, kao i kolegice iz HNK u Šibeniku glumica Franka Klarić i kostimografkinja Sara Lovrić-Caparin, koje su asistentice projekta. Izložba je bila jako medijski popraćena, pa su stizale pohvale da je to projekt koji je pronio grad Šibenik kao najstariji samorodni hrvatski grad, te 1066. godinu, prvi spomen na isti.

Projekt je prepoznala Academia- kravatica, koja je omogućila da se sačuva kulturna baština i da projekt i dalje živi i bude dostupan široj javnosti, što je i omogućeno izložbom u muzeju Mimara u Zagrebu, 19. travnja 2017. godine.