Govor francuskog veleposlanik u RH Nj.E. Philippea Meuniera povodom otvaranja izložbe „Hrvati, Francuzi i kravata“

20. svibnja 2017. u auli Klovićevih dvora.

“Dame i gospodo,
Zaista sam počašćen što imam priliku prisustvovati proslavi 350. obljetnice utemeljenja francusko-hrvatske pukovnije Kraljevskih Hrvata (Royal Cravates), i sudjelovati u otvorenju izložbe „Hrvati, Francuzi i kravata”.

Prisustvovao sam s iskrenim emocijama svečanosti na Markovu trgu u spomen na slavne hrvatske husare koji su pomogli Francuskom Kraljevstvu u teškim ratovima. Borili su se hrabro na mnogim ratištima, često pred očima kralja Luja XIV.

Pozivam svakog od Vas da u Parizu posjeti muzej Invalides, gdje nedaleko od Napoleonove grobnice možete vidjeti spomen-ploču u čast pukovnije Kraljevskih Hrvata francuske vojske.

Ovi hrvatski vojnici, saveznici Francuske, nosili su maramu u boji zavezanu oko vrata. Desetljećima je ova marama ostavljala snažan dojam na njihove kolege iz francuske vojske, ali i na kraljevskom Dvoru. Vojnici i dvorjani brzo su je usvojili kao bitan modni detalj – samo nisu smjeli nositi ljepšu kravatu od kraljeve!

I samom kralju se veoma sviđao ovaj ukras na uniformi Kraljevskih Hrvata, čak toliko da je on stvorio posebno radno mjesto za osobu koja je bila zadužena da ga savjetuje pri odabiru kravate i da je namjesti!Malo pomalo, kravata se proširila po cijeloj Europi kao bitan dio mode. Njezin stil se razvio. I danas je u cijelom svijetu kravata temeljna sastavnica muške odjeće – od školaraca do poslovnih ljudi, diplomata, političara …

No za mene je ona prije svega simbol dugog prijateljstva između Francuza i Hrvata; dokaz o dubini odnosa između naših dviju zemalja, naših dviju kultura.

Jedan od najvećih pisaca devetnaestog stoljeća, Honoré de Balzac, čitav jedan esej posvetio je kravati, u kojem je napisao: „Kravata je važan i obvezan dio odjeće, pomoću čijih raznih oblika možemo saznati ponešto o onome tko ju nosi”.Balzac je bio potpuno u pravu: uz beskrajnu različitost oblika, boja i uzoraka, ali i širok izbor materijala i vezanja, kravata je način izražavanja, način da se izrazi osobnost.

Imajmo na umu ovu izvanrednu priču dok budemo razgledavali izložbu „Hrvati, Francuzi i kravata”, koju sada imam čast proglasiti otvorenom!”

Govor francuskog veleposlanik u RH Nj.E. Philippea Meuniera povodom otvaranja izložbe „Hrvati, Francuzi i kravata“2017-05-26T12:56:44+00:00

350. obljetnica imenovanja kravate

Zagreb, 20. svibnja 2017. – Academia Cravatica, ustanova posvećena povijesnom istraživanju i promociji simboličkih vrijednosti kravate, organizirala je obilježavanje 350. obljetnice imenovanja kravate sljedećim programom:

• velika smjena straže Kravat-pukovnije, na Trgu sv. Marka s početkom u 12:00 sati,
• otvorenje izložbe ”Hrvati, Francuzi i kravata” u auli Klovićevih dvora s početkom u 12:30 sati.

Program se održavao pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović i uz suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba te uz potporu ostalih partnera.

Odabir datuma 20. svibnja 2017. nalazi se u činjenici da je preustroj pukovnije “Royal Cravates” dovršen uz osobni nadzor francuskog kralja Luja XIV. 20. svibnja 1667.

Cilj održavanja ovog programa je promocija simboličkih vrijednosti kravate te kao podsjetnik kako je kravata (rubac), imenovana po Hrvatima, bila prihvaćena na francuskom dvoru i time ušla na velika vrata u svijet mode i tu se zadržala do današnjih dana gdje je doživjela mnoge transformacije, ali ostala kao važan modni detalj promovirajući temeljne vrijednosti društva.

Academia Cravatica uz tradicionalnu proslavu Dana kravate, uz svoje dosadašnje aktivnosti kojima promovira njene simboličke vrijednosti povodom 350. obljetnice njenog imenovanja, želi naglasititi da je spona Hrvatske i svijeta upravo kravata (rubac) koja se koristila kao simbol vezivanja i odanosti.
Kada su hrvatski vojnici kretali u Tridesetogodišnji rat, njihove su im djevojke i žene vezale crvene rupce oko vrata kao simbol njihove ljubavi.

Na izložbi u Klovićevim dvorima izložena je kopija slike autora Henrija Testelina kao najraniji primjer nošenja kravate koja je postala neizostavnim dijelom svakog muškog portreta. Slika se nalazi u poznatom pariškom dvorcu Versaillesu. Među prikazanim povijesnim osobama, kralj Luj XIV. i njegov brat Philippe izdvajaju se po jednom detalju, dok su ostali sudionici odjeveni po staroj modi s čipkastim ovratnikom, Luj XIV. i Philippe nose kravatu.

“U neprekinutom slijedu kravatinog osvajanja Svijeta, presudnim se pokazao prvi skok koji se zbio kada su je Hrvati predali, a Francuzi preuzeli i po njima je imenovali. Koliko je otada bila važna govore protekla stoljeća. Zbog nje je košulja dobila ovratnik, sako se otvorio na prsima i pojavio se rever, a šarenilo muške odjeće je prigušeno kako bi ona – kravata cjelokupnom dojmu dala pečat bojom i uzorkom. Kravata je dizajnirala modnog muškarca.” – izjavljuje Marijan Bušić, ravnatelj Academie Cravatice.

” Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) prepoznala je projekt smjene straže Kravat-pukovnije od samih početaka i, u suradnji s ustanovom Academia Cravatica (AC), želi ovim programom promovirati Zagreb kao prijestolnicu kravate te, time, dodatno istaknuti našu bogatu kulturu, tradiciju i, naravno, obogatiti turističku ponudu grada. Čestitamo na 350. obljetnici imenovanja kravate i raduje nas da je Zagreb epicentar ove svjetske priče.” – izjavljuje Martina Bienenfeld, direktorica TZ Grada Zagreba.

Ovo događanje izvrstan je povod za obilježavanje duge povijesti hrvatsko-francuskih sveza te za dodatno učvršćivanje temelja izgradnje još bolje suradnje na svakome planu u rasponu od političke i kulturne do gospodarske domene. Nadamo se da će Hrvati još više cijeniti činjenicu kako smo ovaj vrlo popularan modni detalj baš na današnji dan predstavili svijetu, promijenili svijet mode i ostavivši neizbrisiv trag u povijesti, a Zagreb učinili prijestolnicom kravate.

 

Obilježavanju 350. obljetnice prisustvovali su mnogi istaknuti uzvanici:

U ime Vlade RH i pomoćnik ministra hrvatskih branitelja – g. Dinko Tandara

Francuski veleposlanik – nj.e.g. Philippe Meunier

Ispred Ministarstva vanjskih i europskih poslova, posebni savjetnik potpredsjednika Vlade i ministra –  g. Filip  Vučak

Brigadir Elvis Burčul – izaslanik potpredsjednika vlade i ministra obrane Krstičevića i general zbora Mirka Šundova, načelnika GS OSRH

Brazilski veleposlanik – nj.E.g. Paulo Roberto Campos Tarrisse da Fontoura

Kanadski veleposlanik – nj.E.g. Daniel Maksymiuk

Irska veleposlanica – nj.E.gđa Olive Hempenstall

Sirijski počasni konzul – g. Abdulwahed Abdulwahid

Marijana Petir – zastupnica u EU parlamentu

Ispred Plemenite opčine turopoljske – Župan g. Juraj pl. Odrčić

 

Još jednom zahvaljujemo svima koji su svojim prisustvom, ili na bilo koji drugi način, dali svoj obol ovoj veličanstvenoj manifestaciji!

350. obljetnica imenovanja kravate2017-05-29T09:23:44+00:00

Galerija fotografija s izložbe “Šibenik 950”

Galerija fotografija s izložbe “Šibenik 950”2017-05-29T08:58:55+00:00

„Šibenik 950“, izložba održana u Muzeju Mimara

Šibenik je svoju 950. obljetnicu obilježio, pored niza drugih manifestacija, kolekcijom kravata. Na inicijativu Šibenčanke Jagode Sablić i od nje upućeni poziv odazvali su se ne samo građani Šibenika, nego i pojedinci iz široka svijeta – iz europskih i američkih zemalja, iz Australije i Novog Zelanda. Odazvali su se sportaši i znanstvenici, glumci i pjevači, likovni umjetnici i glazbenici, gradski vijećnici i drugi političari. Nameće se pitanje: a zašto baš Šibenik? Zar ne bi i neki drugi grad mogao na taj način obilježiti svoj rođendan ili bilo što drugo?

Dakako da bi jer svatko se može poslužiti kravatom. Ona pripada svima, prihvaćena je posvuda (ili skoro posvuda), naprosto globalno. Međutim, Hrvatska, odnosno hrvatski gradovi ipak imaju barem mrvicu razloga više da to učine. A on proizlazi iz jednostavne činjenice – kravata potječe od Hrvata. Zato je možemo predstaviti sloganom Marijana Bušića: „Hrvatska, a tako svjetska!“ Odnosno: „Svjetska, a ipak hrvatska!“ Pritom ne zaboravimo: kravata je na samome početku bila u čvor svezani rubac. Nema mjesta muškoj isključivosti.

Nameće se još jedno pitanje: nije li mogao umjesto kravate poslužiti neki drugi predmet čije bi primjerke građani prikupljali u istu svrhu? Dakako da jest, ali niti jedan drugi predmet ne posjeduje simbolički potencijal poput kravate. Jedino se kroz nju pojedinac u tako sažetoj mjeri izražava (i kroz njezin izostanak, naravno), iznosi svoju osobnost na vidjelo, ponekad i vlastiti stav.

Imajući na umu navedena dva razloga, zaključimo kako su ovako nastala kolekcija kravata „Šibenik 950“ te istoimena izložba rezultat kolektivne umjetničke geste svih pojedinaca koji su željeli pridonijeti proslavi grada Šibenika. Snažno, pak, vizualno djelovanje izložbe posljedica je skupno predstavljene istovrsne množine, dojmljive količine okupljene na jednome mjestu. Usporedo sa takvom velikom, sveobuhvatnom predodžbom, nadaje se interes za pojedinačno: konkretno, čija je ovo kravata?
Sveza na relaciji osoba – kravata je uvijek na djelu!

Nikola Albaneže

„Šibenik 950“, izložba održana u Muzeju Mimara2017-04-21T14:22:11+00:00

Mimara: otvorenje izložbe ”Šibenik 950” – 950 kravata za 950 godina Šibenika

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe!

Nakon što je u studenome prošle godine izložba „Kravata – Croata“ bila predstavljena u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku, obilježavanje 950. obljetnice grada Šibenika nastavlja se u Muzeju Mimara. Idejni tvorac i nositeljica ovog projekta je gospođa Jagoda Sablić, izvršna producentica Međunarodnog dječjeg festivala, književnica za djecu i mlade i ilustratorica. Ideja, koja je u potpunosti realizirana, bila je da se prikupi i izloži 950 kravata poznatih osoba iz javnog, kulturnog, političkog života, kao i kravate građana grada, i drugih gradova prijatelja grada Šibenika, ali i iz inozemstva. Stizale su kravate iz Australije, Kanade, SAD-a, Italije, ali svoj najveći doprinos dali su pjevači, glumci, redatelji, kipari, likovni umjetnici, glazbenici, novinari, sportaši, spikeri, političari, kulturnjaci svih zanimanja.

Posebnu pozornost plijenila je kravata Dražena Petrovića, književnika Jure Kaštelana, pok.glumca i dramaturga Branka Matića Šibenčanina,književnika Mladena Bjažića, ali i svih estradnih umjetnika. Nesebično su se u akciju uključili menadžer Zoran Škugor, radijski voditelj Tomislav Baran,Vjekoslava Huljić, kao i kolegice iz HNK u Šibeniku glumica Franka Klarić i kostimografkinja Sara Lovrić-Caparin, koje su asistentice projekta. Izložba je bila jako medijski popraćena, pa su stizale pohvale da je to projekt koji je pronio grad Šibenik kao najstariji samorodni hrvatski grad, te 1066. godinu, prvi spomen na isti.

Projekt je prepoznala Academia- kravatica, koja je omogućila da se sačuva kulturna baština i da projekt i dalje živi i bude dostupan široj javnosti, što je i omogućeno izložbom u muzeju Mimara u Zagrebu, 19. travnja 2017. godine.

Mimara: otvorenje izložbe ”Šibenik 950” – 950 kravata za 950 godina Šibenika2017-04-13T12:42:35+00:00

TAKO SVJETSKA, A TAKO HRVATSKA: KRAVATA

Hrvatski svjetski kongres i Academia Cravatica započinju suradnju na svjetskoj promociji kravate.

U Zagrebu, 3. travnja 2017. godine – Predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK) Vinko Sabljo i ravnatelj Academije Cravatice (AC) Marijan Bušić potpisali su u Zagrebu, u sjedištu Academije Cravatice, ugovor o zajedničkoj suradnji tih dviju ustanova koje u misiji svoga djelovanja imaju iste bitne vrijednosti: djeluju u svjetskim razmjerima i obje promoviraju hrvatski identitet, te kulturu suživota među narodima i kulturama.
Polazeći od činjenice da je kravata po svojem podrijetlu, razvoju i simboličkim vrijednostima istodobno hrvatska i svjetska, te pripada hrvatskom narodu i svim narodima svijeta, Hrvatski svjetski kongres i Academia Cravatica ovim ugovorom započinju suradnju poglavito u svjetskoj promociji Dana kravate, manifestacije koja se od 2008. godine svečano obilježava svake godine dana 18. listopada kao spomendan u Republici Hrvatskoj, a od tada se sve više obilježava u raznim dijelovima svijeta.

Tim zajedničkim djelovanjem i zalaganjem želi se doprinijeti da hrvatski narod u Domovini i iseljeništvu, ali i svi narodi svijeta zajedno svečano obilježavaju i slave neke temeljne ljudske i civilizacijske vrijednosti koje kravata simbolički izražava i prenosi: sloboda i odgovornost ljudske osobe, dostojanstvo i uljudnost, radost zajedništva i svečanih prigoda, sklad prava i dužnosti kao bitan uvjet demokracije.
Predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa Vinko Sabljo i ravnatelj Academije Cravatice Marijan Bušić zajedno sa svojim suradnicima izrazili su zadovoljstvo potpisivanjem ovog ugovora.

”Tako svjetska, a tako Hrvatska – kravata. To je platforma na kojoj mi djelujemo pa je iz tog razloga suradnja s Hrvatskim svjetskim kongresom logički slijed događaja. Hrvatski svjetski kongres je duboko Hrvatska organizacija, s velikim razumijevanjem za svijet, što mnogima u Hrvatskoj nedostaje. Tako i oni koji žive izvan naše domovine duboko žive svijet i pojedinu zemlju, a opet su duboko Hrvatski. Baš kao i kravata – svjetska, a opet – duboko Hrvatska” – izjavio je prof. Marijan Bušić ravnatelj Ustanove Academia Cravatica, naglasivši kako je u tijeku postupak proglašenja Europskoga dana kravate, u Europskom parlamentu, nakon čega bi se u Ujedinjenim nacijama pokrenula inicijativa za proglašenje Svjetskoga dana kravate.
”Niti jedan hrvatski proizvod nije tako svjetski poznat kao kravata, a kad kažem kravata, vidim tu Hrvata. Niti jedna hrvatska udruga u svijetu nije tako poznata kao Hrvatski svjetski kongres i imam osjećaj da su se danas našli brat i sestra, sestra i brat. Raduje me da smo potpisali ovaj ugovor o suradnji i uvjeren sam da ovo neće biti samo protokolarno već jedno zasijano sjeme uz čiju pomoć će niknuti jedna plodna žitnica na kojoj ćemo žnjeti svi. ” – izjavio je predsjednik HSK, gospodin Vinko Sabljo.
……………………………
Hrvatski svjetski kongres je nevladina međunarodna ustanova i članica Ujedinjenih naroda s konzultativnim statusom, čija je misija povezivanje hrvatskih udruga i ustanova izvan Domovine, te unapređivanja zajedništva Domovine i izvandomovinstva, a Academia Cravatica je ustanova s misijom istraživanja povijesnog razvoja i simboličkog potencijala kravate kao vrijednosti pokretne hrvatske i svjetske kulturne baštine, te promocije Hrvatske – Domovine kravate.

TAKO SVJETSKA, A TAKO HRVATSKA: KRAVATA2017-04-13T09:15:46+00:00

Kravat-Art Nicholasa Daddazia

Nicholas B. Daddazio, umjetnik koji se posvetio proučavanju kravate i njezine simbolike, specijalni je korespondent Academie Cravatice iz New Yorka. Njegovo je zanimanje za ovaj fenomen rezultiralo izradom brojnih skulptura s motivom kravate. Skulpture od bronce počeo je izrađivati još 1992. godine, a 2005. godine počinje izrađivati skulpture većih dimenzija, kombinirajući materijale poput platna, mreže, plastike, trapera itd. Radove ovog osebujnog umjetnika, kao i detaljnije informacije o njegovu radu, možete pronaći na službenoj internetskoj stranici: http://www.necktiesculpture.com

Kravat-Art Nicholasa Daddazia2017-04-13T10:17:42+00:00

Proslava Dana Kravate 2016.

U prigodi Dana kravate, 18. listopada, pozivam sve Zagrepčanke i Zagrepčane, sve građane Hrvatske, da nam se pridruže u obilježavanju toga dana posvećenog osobnoj vertikali svakoga pojedinca.

Dan kravate koji je hrvatski Sabor jednoglasno izglasovao Spomen-danom 2008. godine, za čije prihvaćanje od strane Europskoga parlamenta traje postupak pokrenut prošle godine kada je ta inicijativa promovirana izložbom Izazov kravate i nastupom Kravat-pukovnije i u samom EU parlamentu u Strasbourgu, te koji je, mimo svih formalnih institucija, počeo biti prihvaćan spontano od strane pojedinaca i udruga širom Svijeta (primjerice, The Tie Society of Australia), nosi za Hrvatsku snažan identitetski potencijal.

Naime, premda je kravata kao hrvatski brand već uvelike etablirana (prvenstveno nastojanjima Academije Cravaticae), pred nama je neizmjerno veći prostor za njezin budući još snažniji biljeg na identitetu Lijepe naše. Ne zaboravimo, kravata je već desetljećima i protokolarni simbol predsjedanja svake članice Europske unije tijekom njenoga polugodišnjega, rotirajućega, predsjedanja. Drugim riječima, simbol EU!

Nema uvjerljivije i sigurnije slobode od one koja uvažava druge, kada pojedinac ne gleda samo na svoje interese, nego i na one koji pomažu i izgrađuju njegovu zajednicu; dakle, kada prihvaća obvezu. I tu svezu obveze i slobode najbolje označava nošenje kravate. I zato, ne pretjerujmo u opuštanju.

Međutim, nemojte pomisliti kako je kravata isključivo u domeni muškaraca. Upravo suprotno, ona je nastala u međuodnosu žene i muškarca, u trenutku kada je žena svoj rubac svezala muškarcu oko vrata.

Čestitam vam Dan kravate, svjetski dan svečanosti i dostojanstva!

Velika smjena straže u Prijestolnici kravate

U nedjelju, 16.listopada 2016., na Trgu sv. Marka, Počasna satnija Kravat-pukovnije je ususret ovogodišnjoj proslavi Svjetskog dana kravate, po prvi put organizirala Veliku smjenu straže u Zagrebu – Prijestlonici kravate. Uz konjanike i vojnike Počasne satnije Kravat pukovnije sudjelovali su pripadnici Počasno-zaštitne bojne Glavnog stožera Oružanih snaga RH i Zdrug povijesnih postrojbi iz cijele Hrvatske. Zapovjednik Počasne satnije Kravat-pukovnije, Željko Matejčić, osmislio je za ovu veličanstvenu prigodu posebnu koreografiju koja je na tragu tradicionalne Smjene straže i u kojoj su se Počasnom satnijom Kravat-pukovnije združile Zrinska garda Čakovec, Turopoljski banderij, Kliški uskoci i vojnici već spomenute Počasno-zaštitne bojne sa po dvanaest vojnika pod stijegom.

„Povijesna činjenica da su kravatu pronijeli u Europu upravo Hrvati, potakla ih je da u ovogodišnju ceremoniju uključimo povijesne postrojbe koje na odori nose kravatu, rubec ili podgutnicu. Također, želja nam je da se našoj svečanoj i spektakularnoj izvedbi Velike smjene straže pridruži što veći broj građana i da zajednički najavimo ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana kravate koji se diljem svijeta, a na inicijativu ustanove Academia Cravatica, već tradicionalno slavi svakog 18. listopada“, naglašava Matejčić.

Priča o kravati” i Nikola Šubić Zrinski na Europskom trgu

Na Dan kravate, 18. listopada 2016., Počasna satnija Kravat-pukovnije ugostila je iznimnu ličnost hrvatske povijesti – Nikolu Šubića Zrinskog. Sigetski junak Nikola Šubić Zrinski, u interpretaciji Dalibora Hanzaleka, prvaka HNK iz Osijeka, pridružio se konjanicima Kravat-pukovnije i zajedno s njima projahao od Trga sv. Marka do Europskog trga gdje je sudjelovao u svečanom otvorenju didaktičke izložbe “Priča o kravati” i otpjevao Romansu Zrinskog.

Izložba „Priča o kravati“, autora Nikole Albanežea, posjetiteljima je ponudila osamnaest sažetih, veoma zanimljivih naracija o različitim osobama i događajima, iz raznih zemalja i povijesnih razdoblja. Ono što ih objedinjuje jest kravata – taj iznimni simbol čovjekove uljuđenosti i samopoštovanja, prihvaćenih obveza u slobodi djelovanja. Pored toga prikazane su i reprodukcije umjetničkih djela sakupljenih u fundusu međunarodne izložbe „Izazov kravate – kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi“.

Ostala događanja

Uz brojne Hrvatske misije, konzulate, zajednice i klubove u stranim zemljama koje su sudjelovale i još sudjeluju u proslavi Danu kravate, promocija kravate i Dana kravate u Hrvatskoj i svijetu ulazi u novu fazu strateškim dogovorom o suradnji Ustanove Academia Cravatica i Hrvatskog svjetskog kongresa, čiji je predsjednik, gospodin Vinko Sabljo, izjavio: “HSK želi pripomoći promociji Hrvatske i Hrvata u Svijetu i zato u potpunosti podržavamo proslavu Dana kravate”. Hrvatski svjetski kongres djeluje u 30 zemalja i dio je Ujedinjenih naroda, kao nevladina međunarodna organizacija s konzultativnim statusom.

U proslavi Dana kravate sudjeluje i do pet stotina edukacijskih ustanova: vrtića, viših i srednjih škola, fakulteta i knjižnica u Hrvatskoj i susjednim zemljama od čega većina pod organizacijom Udruge Lijepa naša, višegodišnjeg partnera Ustanove Academia Cravatica. Proslavi su se priključili Grad Vukovar i Muzej grada Vukovara te grad Pula.

Proslava Dana Kravate 2016.2017-02-13T20:03:06+00:00

Kravata U Europskom Parlamentu

27. listopada u Europskom parlamentu u Strasbourgu održan je stručni skup i otvorena izložba “Izazov kravate – hrvatski doprinos globalnoj kulturi” u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule i ustanove Academia Cravatica s ciljem da kravata dobije i svoj europski dan.

 

Stručnjaci o Europskom danu kravate

Stručni skup otvorio je Tonino Picula istaknuvši kako će ostvarenje cilja u vidu unošenja kravate u europske dokumente pokazati kako time potvrđujemo sposobnost razumijevanja tuđih kultura. Nikola Albaneže iz ustanove Academia Cravatica nadodao je kako se ovim projektom znatno približavamo nastojanjima da Europski parlament proglasi Dan kravate.

Povjesničar Vladimir Brnardić izložio je povijesni kontekst kravate dok je povjesničarka umjetnosti Margarita Sveštarov Šimat iskoristila priliku da ulogu kravate protumači kroz djelovanje obitelji Zrinski. Istaknula je kako je Zrinski percipiran kao neustrašivi ratnik i prikazan kao elegantni vlastelin s čvorovanim rupcem oko vrata.

Na skupu je izlagala i Jasna Čapo Žmegač s Instituta za etnologiju i folkloristiku koja je naglasila kako je kravata europski proizvod prisutan na hrvatskom teritoriju te kao rezultat kreativne aproprijacije različitih kulturnih kontakata povezuje različite nacije i društvene klase.

Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglasio je kako se sljedeće godine navršava 360 godina od ulaska kravate u svijet mode prema Brittanici i napomenuo kako Hrvatska tek mora ustanoviti što je njezin identitet. Boris Ljubičić objasnio je dizajn loga za Svjetski dan kravate – kravata kao najmanji komad tekstila u muškom odijevanju dolazi kao točka na “i” na kraju svakog odijevanja, a njezino vezivanje se presavija poput znaka & u engleskom jeziku. Takav prikaz kravate u vezivanju šalje jasnu poruku, a bojama olimpijskih igara i hrvatskim crvenim kvadratom postaje prepoznatiljiv u svijetu.

Skup je svojim izlaganjem zatvorio književnik Božidar Prosenjak istaknuvši kravatu kao najveći stupanj uljudbe što potvrđuje njezina civilizacijska poruka diljem svijeta.

“Izazov kravate – hrvatski doprinos globalnoj kulturi”

Svečanom otvorenju izložbe prethodilo je postrojavanje Počasne satnije Kravat pukovnije na čelu sa zapovjednikom Željkom Matejčićem koje je privuklo veliku pažnju posjetitelja i europarlamentaraca.

U sklopu Flower Carpet Exhibition Area u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu izloženo je više od pedeset umjetničkih djela hrvatskih i inozemnih autora koja tematiziraju kravatu. Izložba “Izazov kravate” do sada je predstavljena u petnaestak gradova, desetak zemalja i tri kontinenta. Marijan Bušić, ravnatelj ustanove Academia Cravatica uoči izložbe pojasnio je: “Od mladenačke dobi obuzet sam kravatom i inspiriran njome; proživio sam tolike godine i nadalje je posvuda vidim. Ona nadahnjuje tolike autore i ponovno se potvrđuje, poslije svih naših odgovora, izazova, kreacija, kako je nemoguće sve opisati i do kraja je likovno iscrpsti. Ona je opet i ponovno izazov, tajna!”

Domaćin izložbe u Europskom parlamentu, Tonino Picula, istaknuo je kako su izložene kravate europske svojim povijesnim i simboličnim značenjem i kako je Europska unija dostojna nasljeđa koje kravata nosi, a Europski parlament idealan domaćin umjetnicima koje je inspirirala. Nikola Albaneže, voditelj projekta Muzej kravate uoči izložbe istaknuo je kako je prezentacija izložbe u Europskom parlamentu svojevrsni vrhunac, ali nipošto ne završetak nego polazište s kojega valja još snažnije krenuti u nova umjetnička osvajanja i da forma i simbolika kravate postojano nadahnjuje i potiče raznovrsne autore od kojih možemo uvijek očekivati zanimljive i atraktivne likovne kreacije.

Kravata U Europskom Parlamentu2017-02-13T22:18:11+00:00