XVI. gimnazija

XVI. gimnazija u Zagrebu i ove je godine obilježila Dan kravate. Učenici, nastavnici te svi djelatnici škole pozvani su da neki oblik kravate uvrste u svoju odjevnu kombinaciju. Sve antičke kipove koji se nalaze u školi ukrasili smo kravatama, a na balkon poznatog pročelje naše gimnazije povezali smo tri metra dugu kravatu.

  

 

Govor francuskog veleposlanik u RH Nj.E. Philippea Meuniera povodom otvaranja izložbe „Hrvati, Francuzi i kravata“

20. svibnja 2017. u auli Klovićevih dvora.

“Dame i gospodo,
Zaista sam počašćen što imam priliku prisustvovati proslavi 350. obljetnice utemeljenja francusko-hrvatske pukovnije Kraljevskih Hrvata (Royal Cravates), i sudjelovati u otvorenju izložbe „Hrvati, Francuzi i kravata”.

Prisustvovao sam s iskrenim emocijama svečanosti na Markovu trgu u spomen na slavne hrvatske husare koji su pomogli Francuskom Kraljevstvu u teškim ratovima. Borili su se hrabro na mnogim ratištima, često pred očima kralja Luja XIV.

Pozivam svakog od Vas da u Parizu posjeti muzej Invalides, gdje nedaleko od Napoleonove grobnice možete vidjeti spomen-ploču u čast pukovnije Kraljevskih Hrvata francuske vojske.

Ovi hrvatski vojnici, saveznici Francuske, nosili su maramu u boji zavezanu oko vrata. Desetljećima je ova marama ostavljala snažan dojam na njihove kolege iz francuske vojske, ali i na kraljevskom Dvoru. Vojnici i dvorjani brzo su je usvojili kao bitan modni detalj – samo nisu smjeli nositi ljepšu kravatu od kraljeve!

I samom kralju se veoma sviđao ovaj ukras na uniformi Kraljevskih Hrvata, čak toliko da je on stvorio posebno radno mjesto za osobu koja je bila zadužena da ga savjetuje pri odabiru kravate i da je namjesti!Malo pomalo, kravata se proširila po cijeloj Europi kao bitan dio mode. Njezin stil se razvio. I danas je u cijelom svijetu kravata temeljna sastavnica muške odjeće – od školaraca do poslovnih ljudi, diplomata, političara …

No za mene je ona prije svega simbol dugog prijateljstva između Francuza i Hrvata; dokaz o dubini odnosa između naših dviju zemalja, naših dviju kultura.

Jedan od najvećih pisaca devetnaestog stoljeća, Honoré de Balzac, čitav jedan esej posvetio je kravati, u kojem je napisao: „Kravata je važan i obvezan dio odjeće, pomoću čijih raznih oblika možemo saznati ponešto o onome tko ju nosi”.Balzac je bio potpuno u pravu: uz beskrajnu različitost oblika, boja i uzoraka, ali i širok izbor materijala i vezanja, kravata je način izražavanja, način da se izrazi osobnost.

Imajmo na umu ovu izvanrednu priču dok budemo razgledavali izložbu „Hrvati, Francuzi i kravata”, koju sada imam čast proglasiti otvorenom!”

Galerija fotografija s izložbe “Šibenik 950”

Mimara: otvorenje izložbe ”Šibenik 950” – 950 kravata za 950 godina Šibenika

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe!

Nakon što je u studenome prošle godine izložba „Kravata – Croata“ bila predstavljena u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku, obilježavanje 950. obljetnice grada Šibenika nastavlja se u Muzeju Mimara. Idejni tvorac i nositeljica ovog projekta je gospođa Jagoda Sablić, izvršna producentica Međunarodnog dječjeg festivala, književnica za djecu i mlade i ilustratorica. Ideja, koja je u potpunosti realizirana, bila je da se prikupi i izloži 950 kravata poznatih osoba iz javnog, kulturnog, političkog života, kao i kravate građana grada, i drugih gradova prijatelja grada Šibenika, ali i iz inozemstva. Stizale su kravate iz Australije, Kanade, SAD-a, Italije, ali svoj najveći doprinos dali su pjevači, glumci, redatelji, kipari, likovni umjetnici, glazbenici, novinari, sportaši, spikeri, političari, kulturnjaci svih zanimanja.

Posebnu pozornost plijenila je kravata Dražena Petrovića, književnika Jure Kaštelana, pok.glumca i dramaturga Branka Matića Šibenčanina,književnika Mladena Bjažića, ali i svih estradnih umjetnika. Nesebično su se u akciju uključili menadžer Zoran Škugor, radijski voditelj Tomislav Baran,Vjekoslava Huljić, kao i kolegice iz HNK u Šibeniku glumica Franka Klarić i kostimografkinja Sara Lovrić-Caparin, koje su asistentice projekta. Izložba je bila jako medijski popraćena, pa su stizale pohvale da je to projekt koji je pronio grad Šibenik kao najstariji samorodni hrvatski grad, te 1066. godinu, prvi spomen na isti.

Projekt je prepoznala Academia- kravatica, koja je omogućila da se sačuva kulturna baština i da projekt i dalje živi i bude dostupan široj javnosti, što je i omogućeno izložbom u muzeju Mimara u Zagrebu, 19. travnja 2017. godine.

Kravata U Žitu

Nakon tri dana odlaganja izvedbe zbog loših vremenskih prilika, Marijan Bušić i suradnici uspješno su kreirali divovsku Kravatu u žitu. Usred 25 hektara žitnog polja, kod mjesta Davor blizu Nove Gradiške, žetvom se oblikovala Kravata površine 10 hektara, dužine 850 metara, širine oko 230 metara, zlatnožute boje zrelog žita.Žetva žita i oblikovanje Kravate počela je ujutro u 9 sati. Prvi, „ručni otkos“ izveo je autor projekta Marijan Bušić, a odmah mu se pridružila skupina slavonskih „snaša“ u narodnoj nošnji, žanjući srpom i vežući požnjeveno žito u snoplje. Ovo pravo ozračje žetve upotpunila je pjesmom skupina članova Folklornog društva „Antun Matija Reljković“ iz Davora, te nekoliko mladića – konjanika, u odorama hrvatskih vojnika iz 17. stoljeća. Jer, upravo je u 17. stoljeću nastala autentična povijesna priča o hrvatskim vojnicima, s čvorovanim rupcima u Parizu, koje su tada Francuzi, a potom i cijeli svijet nazvali kravatama.Nakon simboličnog ručnog početka žetve, tri kombajna ponajprije su „obrubili“, označili obrise Kravate. Kravata u žitu, impresivna po veličini i jednostavnosti oblika, potpuno je oblikovana u 14 sati. Izvedba ove jedinstvene akcije, koja sa stajališta teorije umjetnosti spada u kategoriju landarta, čitavo vrijeme snimala se iz zraka helikopterima. Ovo događanje pratilo je pet hrvatskih TV postaja i veliki broj tiskovnih i radijskih medija, a putem sustava međunarodne TV razmjene vijest i sliku Kravate u žitu, te o Hrvatskoj – Domovini kravate, čut će i vidjeti milijarde ljudi. Među brojnim „znalcima slike“, koji snimaju i fotografiraju kadrove ovog iznimnog projekta, bio je prisutan i Ivo Pervan, jedan od hrvatskih doajena umjetničke fotografije.Tako je Marijan Bušić, nakon projekata Kravata oko Arene (2003.) i Kravata oko Hrvatske (2006.) – koji su u svjetskim razmjerima potvrdili kravatu kao medij s golemim simboličkim potencijalom – svoju intenzivnu komunikaciju sa svijetom nastavio novom kravatološkom kreacijom Kravata u žitu. Ovim landart djelom autor također predstavlja kravatu kao simbol hrvatskog i europskog identiteta, te globalni znak ljudskog dostojanstva, svečanosti, uspješnosti. Služeći se žitom, simbolom kruha, autor poziva na zajedništvo, pravednost i solidarnost među ljudima i narodima svih meridijana i paralela.Kravata u žitu ima i neka druga simbolička značenja i poruke. Kultiviranje zemlje u temeljima je općeljudske civilizacije. Obrada polja (agera) dovodi do agrikulture, a u prenesenu značenju svako područje čovjekova djelovanja jest polje. Tako i u likovnim umjetnostima govorimo o polju slike koje u landartu prerasta u doslovna polja na zemljinoj površini. Obratimo li pozornost na ono što se nanosi na polje, govorit ćemo o oblikovanju, bilo da je riječ o pigmentima boje ili o nečemu drugome. To drugo, u ovom slučaju, jest žito, elementarna namirnica koja je prehranila ljudski rod, nad kojom se prostire blagoslov hrane, vrijednost koju ne smijemo prestati osobito cijeniti i štovati. Kravata u žitu, obazriva prema prirodi, mogla bi se okarakterizirati kao ekološki osviještena akcija. Inače, na 10 hektara površine Kravate očekuje se urod od oko 50 tona žita. Marijan Bušić najavio je svoju novu kravatološku kreaciju „Kravata oko Panona“. Taj projekt simbolično će povezati deset panonskih zemalja na području bivšeg Panonskog mora.

Otvorena Izložba „U Kamenu Čvor – Kravata Imota“

U Etnografskom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba fotografija „U kamenu čvor – kravata Imota“, u organizaciji ustanove Academia Cravatica.

Fundus izložbe čini oko 220 starih fotografija nastalih u vremenskom rasponu od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Fotografije, ti jedinstveni „dokumenti vremena“, u tom stogodišnjem razdoblju prikazuju stanovnike Imotske krajine – razne osobe i skupine, od težaka do „gospode“, u raznim životnim prigodama, ali s jednim zajedničkim obilježjem – svi nose kravatu kao ures. Urednice izložbe su Sanda Lončar i Suzana Budimir, a postav izložbe uz njih potpisuje i Nikola Albaneže. Izložba je otvorena do 30. rujna.

Svečano predstavljanje izložbe „ U kamenu čvor – kravata Imota“ upriličuje se 26. rujna, u 19 sati. Tom prigodom bit će predstavljena i istoimena monografija, čije su glavne i odgovorne urednice Sanda Lončar i Suzana Budimir. Uz fotografije iz fundusa izložbe, monografija također sadrži znanstvene i književne priloge o rupcu, kravati i povijesti fotografije u Imotskoj krajini. Još jedno poglavlje ove bogate monografije čini čak četrdesetak izjava, čiji su autori osobe istaknute u javnosti, porijeklom iz Imotske krajine. Njihova osobna i obiteljska iskustva u vezi s kravatom zanimljiv su i važan doprinos upoznavanju i posvješćivanju tradicije i kulture odijevanja u imotskom kraju. Kao posebna atrakcija promovirat će se kravata „Croata Imota“, kreirana s motivima grba Grada Imotskog i glagoljice te s fragmentima sviloveza.

Monografija „ U kamenu čvor – kravata Imota“ prva je knjiga Biblioteke „Gradovi, regije, zemlje i kravata“, koju je pokrenula Academia Cravatica. Čitavi taj projekt nadahnjuje se povijesnom činjenicom hrvatskog podrijetla kravate, kako su sredinom 17. stoljeća Francuzi nazvali slikovite rupce koje su oko vrata nosili hrvatski vojnici. Mnogo je manje poznata činjenica da je, kako je dosadašnjim tek početnim istraživanjima utvrđeno, rubac još stoljećima ranije bio obvezatan element na četrdesetak muških narodnih nošnji i dvadesetak ženskih, u svim hrvatskim regijama i drugim krajevima gdje žive Hrvati. Pritom je posebno zanimljivo kako je rubac manje prisutan u ženskoj, a znatno rašireniji u muškoj narodnoj nošnji.

Predstavljanjem ove izložbe i monografije, Academia Cravatica započinje s brojnim događanjima kojima najavljuje i obilježava Dan kravate. S obzirom da je kravata hrvatski simbol, simbol Europe te znak ljudskog dostojanstva, slobode i odgovornosti kao civilizacijskih vrijednosti, utemeljitelj i ravnatelj ustanove Academia Cravatica Marijan Bušić pokrenuo je inicijativu obilježavanja nacionalnog i svjetskog Dana kravate, svake godine 18. listopada. Toga dana, 2003. godine, izvedena je autorska instalacija „Kravata oko Arene“ u Puli, koju je putem svjetskih televizija vidjelo više od milijardu ljudi. Instalacija je ocijenjena kao „dosad najambiciozniji projekt promidžbe hrvatskoga identiteta u svijetu“. Njome je ujedno istaknuta i kravata kao medij koji je svojim snažnim simboličkim potencijalom iznimno važan za cijeli svijet. Academia Cravatica najavljuje da će se Dan kravate ove godine obilježiti kulturnim i društvenim događanjima u više hrvatskih gradova i u svijetu. (Dino Bedrina)

“Prva Kravata”

Promocija novog romana Božidara Prosenjaka U prostorijama Hrvatskog slova u Zagrebu, 12. veljače 2015., Božidar Prosenjak, predstavio je svoj novi roman povijesne tematike “Prva kravata”. Na književnoj tribini čiji je domaćin bio Stjepan Šešelj, književnik i urednik Hrvatskog slova, o novom romanu su raspravljali: muzeolog, povjesničar umjetnosti i urednik knjige Nikola Albaneže; Vladimir Brnardić, povjesničar i recenzent knjige i Željko Matejčić, zapovjednik Počasne satnije Kravat pukovnije.

Knjiga je napisana kao svojevrsni akcijski roman za mlade uz vješto korištenje povijesnih događaja kako bi se ispričala priča o začetku kravate. Romanom se želi dodatno afirmirati kravata kao izvorni hrvatski brend, ali i otkriti zanimljive povijesne činjenice o tridesetogodišnjem ratu.

Ulomke iz romana je čitao glumac Tomislav Svetić, a dvoranu su čuvali stražari Kravat pukovnije u povijenim odorama.

Pogledajte kako je bilo na promociji.

Igrokaz – Prva Kravata

Igrokaz Prva kravata premijerno je izveden 12. studenoga 2005. u zagrebačkom Oktogonu. Povijesni okvir igrokaza je 17. stoljeće, Tridesetogodišnji rat (1618-1648). Igrokaz prati hrvatskog mladića – vojnika Ivana na bojištima Tridesetogodišnjeg rata. U središtu plesnih zbivanja igrokaza je rubac, znak ljubavi i vjernosti Ivana i njegove djevojke Marice. Prva kravata je priča o snazi ljubavi i vjernosti koja pobjeđuje sve poteškoće.
12. studenog 2005. godine je u zagrebačkom prolazu Oktogon premijerno izveden igrokaz „Prva kravata“. Koncept igrokaza je prema priči Božidara Prosenjaka osmislio ravnatelj ustanove Academia Cravatica Marijan Bušić. Redateljsku palicu preuzeo je Adam Končić. Glazbu igrokaza odabrao je Duško Zubalj, a scenografiju je osmislila Marta Crnobrnja. Ovaj uradak, koji promovira Hrvatsku kao domovinu kravate, rekonstrukcija je priče iz 17. stoljeća, koja kroz motiv kravate priča priču o snazi ljubavi i vjernosti koja prevladava sve životne poteškoće. Nositelji uloga su hrvatski glumci Adam Končić, Ana Jurić i David Sorin.

Instalacija – Banska Kravata

U sklopu Markovog sajma u lipnju 2003., uz pomoć krana na spomenik bana Josipa Jelačića u Zagrebu po prvi puta postavljena je kravata u modnom duhu 19. stoljeća. Instalacija je nastala po zamisli prof. Marijana Bušića, u izvedbi akademske slikarice Marte Crnobrnje.

Uz spomenik Banu bio je postavljen pano hrvatskog vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata (1618-1648) sa simboličnom pra-kravatom oko vrata. Od tada se instalacija Banska kravata postavlja svake godine u sklopu Markovog sajma.