Izazov Kravate U Latinskoj Americi

Santiago de Chile, glavnom gradu Čilea, ugostio je izložbu „Izazov kravate – kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi“, u organizaciji Veleposlanstva RH, ustanove Academia Cravatica i tamošnjeg uglednog Instituta za kulturu Providencia, te uz potporu Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH. Nakon gostovanja u devet zemalja Europe i Afrike (od 2004. godine), izložba „ Izazov kravate“ sada se prvi puta predstavlja u Latinskoj Americi i prva je od hrvatskih izložbi ovoga opsega u Čileu unazad nekoliko godina, a ostaje otvorena do kraja siječnja 2012. godine.

Izložbu su otvorili Cristian Labbe – gradonačelnik općine Providencia (jedne od središnjih gradskih općina šestmilijunskoga Santiaga), predsjednik Instituta za kulturu Providencia Osvaldo Rivera, hrvatska veleposlanica u Čileu Vesna Terzić i kustos izložbe Nikola Albaneže. Na prigodnom prijemu i domjenku bili su nazočni brojni predstavnici čileanskih državnih institucija na čelu s čileanskim senatorom hrvatskoga podrijetla Baldom Prokuricom, predstavnici čileanskog Ministarstva vanjskih poslova i kulturnih krugova, brojni veleposlanici i predstavnici diplomatskog zbora, kao i brojni Čileanci hrvatskoga podrijetla, kojih u Čileu ima oko 400 tisuća. Izložbom se simbolički najavljuje obilježavanje dvadesete obljetnice uspostave diplomatskih odnosa Republike Hrvatske i Republike Čile. Ovo svečano događanje obogaćeno je instalacijom kravate, prema umjetničkom projektu Marijana Bušića, koja je svezana na pročelju zgrade spomenutoga Instituta za kulturu Providencia, gdje je izložba postavljena. Bila je znakovita i nazočnost dvojice mladića u odorama „Kravat-pukovnije“, hrvatske počasne postrojbe koja oživljava sjećanje na povijesne početke kravate u 17. stoljeću. U programu otvaranja izložbe nastupilo je i hrvatsko folklorno društvo „Domovina“ iz Santiaga. Događanje su popratili brojni mediji, s naglaskom na Hrvatsku kao Domovinu kravate.

Na više stotina četvornih metara izložbenoga prostora predstavljeni su odabrani radovi s temom kravate 51 autora, iz zemalja u kojima je izložba do sada gostovala. Uz taj postav izloženi su i radovi osam čileanskih umjetnika i rad jedne argentinske umjetnice, koji svoja ostvarenja nadahnuta kravatom doniraju ustanovi Academia Cravatica, za stalni postav Muzeja kravate u osnivanju. Izložbu prati katalog na španjolskom, hrvatskom i engleskom jeziku, s reprodukcijama svih umjetničkih djela, uz uvodne riječi idejnog začetnika i pokretača izložbe Marijana Bušića i ministra kulture RH Jasena Mesića, te s esejima likovnih kritičara Iva Šimata Banova, Enesa Quiena i Nikole Albaneža. Pisani prilog uz katalog izložbe priložio je i v.d. čileanskoga ministra vanjskih poslova veleposlanik Fernando Schmidt. S obzirom da većina hrvatskih iseljenika u Čileu potječe s otoka Brača, uz ova autorska djela izloženo je i šest fotografija portreta Bračana s kravatom, među kojima su i Vladimir Nazor, Androniko Lukšić, Stjepan Pulišelić…

Tijekom proteklih osam godina izložba „Izazov kravate – kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi“ bila je predstavljena, osim u Hrvatskoj, u još devet zemalja (Bosna i Hercegovina, Egipat, Južnoafrička Republika, Poljska, Austrija, Bugarska, Njemačka, Danska, Mađarska), odnosno u šesnaest gradova (Mostar i Sarajevo, Kairo i Aleksandrija, Pretoria i Johannesburg, Krakov i Gdanjsk, Beč, Sofija i Ruse, Berlin, Kopenhagen, Budimpešta) i čitavo je vrijeme nastavila svoj razvoj. Naime, temeljna ideja – prikupljanje recentnih umjetničkih ostvarenja koja tematiziraju kravatu i njezin moćan simbolički potencijal, potvrdila se kao nadasve poticajna: sa svakom sljedećom realizacijom izložbe njezin fundus obogaćivao se novim djelima. Time je potvrđen međunarodni karakter izložbe, jer autori svake pojedine zemlje svojim radovima unose jedinstvene odlike i motive svoje sredine.

Hironori Ura Voli Hrvatsku I Japan

Umjetnički radovi japanskog umjetnika inspirirani hrvatskim kravatamaU sklopu tjedna japanske kulture, gastronomije i tehnologije -Hrvatska voli Japan, Japan voli Hrvatsku-, otvorena je izložba mladog japanskog umjetnika, Hironorija Uru. Pod nazivom -Hironori Ura voli Hrvatsku i Japan-, izložena su maštovita remek-djela: predmeti iz japanske tradicije poput zmajeva i kišobrana i predmeti iz hrvatske tradicije – kravate, obojani su prekrasnim koloritima koje umjetnik prenosi iz japanske tradicije u moderne predmete i tako na jedinstven način dočarava duh Dalekog Istoka u suvremenom ruhu.Hironori Ura, dobitnik je brojnih nagrada u Japanu, poznat je po performansu u japanskom paviljonu tijekom Svjetske izložbe Expo u Šangaju. Iznimno je aktivan i u različitim društvenim aktivnostima vezanima uz umjetnost i kulturu.

Izložbu možete posjetiti u predvorju hotela Westin, od 20. do 29. ožujka 2015.

Kravata U Europskom Parlamentu

27. listopada u Europskom parlamentu u Strasbourgu održan je stručni skup i otvorena izložba “Izazov kravate – hrvatski doprinos globalnoj kulturi” u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule i ustanove Academia Cravatica s ciljem da kravata dobije i svoj europski dan.

 

Stručnjaci o Europskom danu kravate

Stručni skup otvorio je Tonino Picula istaknuvši kako će ostvarenje cilja u vidu unošenja kravate u europske dokumente pokazati kako time potvrđujemo sposobnost razumijevanja tuđih kultura. Nikola Albaneže iz ustanove Academia Cravatica nadodao je kako se ovim projektom znatno približavamo nastojanjima da Europski parlament proglasi Dan kravate.

Povjesničar Vladimir Brnardić izložio je povijesni kontekst kravate dok je povjesničarka umjetnosti Margarita Sveštarov Šimat iskoristila priliku da ulogu kravate protumači kroz djelovanje obitelji Zrinski. Istaknula je kako je Zrinski percipiran kao neustrašivi ratnik i prikazan kao elegantni vlastelin s čvorovanim rupcem oko vrata.

Na skupu je izlagala i Jasna Čapo Žmegač s Instituta za etnologiju i folkloristiku koja je naglasila kako je kravata europski proizvod prisutan na hrvatskom teritoriju te kao rezultat kreativne aproprijacije različitih kulturnih kontakata povezuje različite nacije i društvene klase.

Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglasio je kako se sljedeće godine navršava 360 godina od ulaska kravate u svijet mode prema Brittanici i napomenuo kako Hrvatska tek mora ustanoviti što je njezin identitet. Boris Ljubičić objasnio je dizajn loga za Svjetski dan kravate – kravata kao najmanji komad tekstila u muškom odijevanju dolazi kao točka na “i” na kraju svakog odijevanja, a njezino vezivanje se presavija poput znaka & u engleskom jeziku. Takav prikaz kravate u vezivanju šalje jasnu poruku, a bojama olimpijskih igara i hrvatskim crvenim kvadratom postaje prepoznatiljiv u svijetu.

Skup je svojim izlaganjem zatvorio književnik Božidar Prosenjak istaknuvši kravatu kao najveći stupanj uljudbe što potvrđuje njezina civilizacijska poruka diljem svijeta.

“Izazov kravate – hrvatski doprinos globalnoj kulturi”

Svečanom otvorenju izložbe prethodilo je postrojavanje Počasne satnije Kravat pukovnije na čelu sa zapovjednikom Željkom Matejčićem koje je privuklo veliku pažnju posjetitelja i europarlamentaraca.

U sklopu Flower Carpet Exhibition Area u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu izloženo je više od pedeset umjetničkih djela hrvatskih i inozemnih autora koja tematiziraju kravatu. Izložba “Izazov kravate” do sada je predstavljena u petnaestak gradova, desetak zemalja i tri kontinenta. Marijan Bušić, ravnatelj ustanove Academia Cravatica uoči izložbe pojasnio je: “Od mladenačke dobi obuzet sam kravatom i inspiriran njome; proživio sam tolike godine i nadalje je posvuda vidim. Ona nadahnjuje tolike autore i ponovno se potvrđuje, poslije svih naših odgovora, izazova, kreacija, kako je nemoguće sve opisati i do kraja je likovno iscrpsti. Ona je opet i ponovno izazov, tajna!”

Domaćin izložbe u Europskom parlamentu, Tonino Picula, istaknuo je kako su izložene kravate europske svojim povijesnim i simboličnim značenjem i kako je Europska unija dostojna nasljeđa koje kravata nosi, a Europski parlament idealan domaćin umjetnicima koje je inspirirala. Nikola Albaneže, voditelj projekta Muzej kravate uoči izložbe istaknuo je kako je prezentacija izložbe u Europskom parlamentu svojevrsni vrhunac, ali nipošto ne završetak nego polazište s kojega valja još snažnije krenuti u nova umjetnička osvajanja i da forma i simbolika kravate postojano nadahnjuje i potiče raznovrsne autore od kojih možemo uvijek očekivati zanimljive i atraktivne likovne kreacije.